Obroci po savesti



Sa ulaskom u 21. vek očekivali smo da se u svim aspektima života dogode stvari koje će nam, s jedne strane, olakšati život, a s druge objasniti mnogo toga što nas je zbunjivalo. Internet koji se duboko ukorenio u našim životima činio se kao svetlo u tunelu koje, ne samo da je nadohvat ruke, već i predstavlja neprikosnoveno rešenje.


Kontaktirajući sa ljudima koji imaju pse, iz domaćeg okruženja, ali i iz inostranstva, zaključujemo da stvari postaju složenije, umesto da se uproste. Čuvanje ljubimca sada je prava zapetljancija koju, ukoliko ne pratimo najnovija dostignuća nauke i tehnike, nećemo moći da shvatimo.


Nekad mleko, a sad...


Mnogi mladi odgajivači, surfujući svemoćnim Internetom, shvataju da je ishrana štenaca nemoguća ako se ne koriste razni impamili ili kako se već zovu zamene za mleko. Nažalost, ne znaju da je jedan „zaludni“ profesor fakulteta Veterinarske medicine pre četrdesetak godina dao recept za zamenu mleka za štenad.

Naravno, to i dalje piše u jednoj staroj, gotovo nedostupnoj knjizi koju je napisao dr Vladimir Litričin, a znamo da stručna literatura nije previše popularna. Problem, u stvari, nastaje ukoliko izbegavamo jednostavna rešenja i okrećemo se filozofiranju, poput onoga da je mleko opasno za štence jer mogu da dobiju gliste, ili kao druga krajnost, da je mleko najbolja hrana za mladunce. I u jednom i u drugom slučaju postoje promašaji.

U prvom, mleko nije uzrok pojave glista, osim ako je kuja zaražena ovim parazitima koji se mlekom prenesu i na njen podmladak. Kravlje mleko ne može da bude uzročnik pojave glista.

U drugom slučaju, kada štene napuni dva meseca i već samostalno jede, mleko sve manje ima pozitivan uticaj na njegov dalji razvoj. To je i logično, jer mleko je prva hrana i služi samo dotle dok pas ne počne sam da se hrani.

Druga priča je s mlečnim proizvodima, kao što su jogurt i kiselo mleko, jer su oni po sastavu bitno drugačiji i mogu da budu deo obroka psa, ali vodite računa da ih ne dajete ljubimcu direktno iz frižidera. Sve ostalo zavisi od toga da li pas voli mlečne proizvode ili ne.

Ima ljubimaca kojima to smeta, jer nemaju dovoljno enzima koji to mogu da vare, ili postoji netolerancija prema mlečnim proizvodima. U ovim slučajevima javlja se proliv ili loše varenje, ali onda otkrivamo novu nepoznatu u jednačini. To je sam vlasnik koji potpada pod uticaj onoga što piše na deklaraciji, a ne obraća pažnju na to čime i kako hrani ljubimca.


Kao što smo već mnogo puta pokušali da objasnimo, deklaracije se ne pišu da što lepše obasjaju proizvod već da zasene kupca koji će jednostavno biti oduševljen kvalitetom. Mnoge preporuke za ishranu štenadi prosto nameću količine koje treba dati u obroku.

Ako poverujemo proizvođaču hrane, štenetu na početku treba dati količinu kako je napisano na deklaraciji. Ali, to samo u prvih nekoliko dana. Nakon toga, izgled i ponašanje psa će nam reći šta da radimo dalje. Ukoliko je on non-stop gladan, preporučena količina ne može da ga zasiti. Ako možemo da mu prebrojimo rebra, dobija nedovoljno hrane za psa koji raste.

S druge strane, ako ljubimac „mrljavi“ obrok ili rebra ne možemo da nađemo od masnih naslaga, vreme je mu da smanjimo količinu hrane. Dakle, valja uraditi ono što modernom vlasniku najteže pada - treba pratiti razvoj psa i ne pokušavati da ga prilagodimo papiru, već obrnuto.