Pacov (Rattus norvegicus)



Zivotnik vek: oko 3-4 godine - najvise 7 godina

Polnu zrelost dostize sa 50-60 dana

Moze da se pari na svakih 4-5 dana

Trajanje estrusa(teranja) kod zenke: 12 sati

Skotnost traje: 21 dan

Velicina prosecnog legla: 6-12 mladunaca (1-vo leglo je obicno manje)

Samostalno pocinju da se hrane nakon 21 dan


Inace u svetu ima dosta razlicitih boja pacova koji se drze kao kucni ljubimci ali se kod nas najcesce srece bela i crno-bela. Po inteligenciji daleko nadmasuju hrcka pa cak i belog misa i za razliku od hrcka koji nekad hoce da ujede i pobegne, pacov ne samo da nece da ujeda nego bas naprotiv, obozava da se drzi u rukama i kad se pusti po sobi ne bezi... nije plasljiv i odlicno se slaze i sa drugim kucnim ljubimcima, napr. psima - pod uslovom naravno da oni njega ne jure.
Inace jedu razno zrnevlje: suncokret, ovas, psenicu, kukuruz..itd... i voce i povrce: jabuku, sargarepu, krastavac...


Štakori su društvene životinje i uživaju u društvu vlastite vrste. U divljini žive u velikim «obiteljskim» gupama, stoga će u zatočeništvu živjeti prirodnijim životom ako se drže u parovima. Oni nisu kao sirijski hrčci, koji je prirodno samotnjačka životinja i koji se iz tog razloga drže odvojeno.

Štakori koji žive u grupama mogu se zabavljati natjeravajući jedan drugoga, međusobnim groomingom, spavajući zajedno, boreći se za hranu, hrvanjem, komuniciranjem, formiranjem prijateljstava i generalno, ponašajući se kao mala djeca na igralištu. Ako jedan štakor želi mir i tišinu može se jednostavno povući i spavati sam, ako želi društvo, prijatelji su uvijek blizu. Sve u svemu, ima puno više opcija nego od štakora koji je sam, koji može samo spavati ili sjesti i čekati ljudsku pažnju.
U prirodi
Selac ima vrlo razvijen njuh, a noću u potrazi za hranom prelazi više od 3 km. Čopori od 200 životinja (prepoznaju se po mirisu) predvođeni mužjacima napadaju kuniće, velike ptice, pa čak i ribe. Nakon trudnoće od 22 do 24 dana (do 28) ženka koti od 6 do 9 (18) mladunaca u gnijezdu od trave, lišća, papira i gotovo bilo kog drugog materijala. Boja krzna na leđima kreće se od smeđe do sivosmeđe ili crne, a donja je svijetlija. Rep je dugačak (17-23 cm), pokriven je rijetkom dlakom i služi za održavanje ravnoteže. Narastu do duljine od 28 cm i težine 600 grama.

S ljudima

Štakori su vrlo inteligentne, druželjubive životinje i iako se dobro snalaze u društvu ljudi traže i trebaju društvo jedinki svoje vrste. Mogu proživjeti cijeli život kao same, ali sigurno će živjeti sretnije i zanimljivije u društvu svoje vrste. Zato kupujte štakore u paru. U društvu se međusobno čiste, češkaju, spavaju zajedno, komuniciraju, svađaju se i tuku (a sve je to dio prirodnog odnosa među njima). Štakori su najaktivnijni po noći (kad njihovi ljudi spavaju) i tada im ponajviše nedostaje društvo (također u zoru). Pravih razloga za držanje jedne umjesto dvije životinje i nema jer brinuti se za dva štakora nije ništa teže nego brinuti se za jednog, a veličina kaveza za jednog štakora dovoljna je i za dva. Štakore je zato najbolje držati u istospolnim parovima. Spol se lako određuje već u ranoj dobi (muškići imaju testise koji su jako dobro vidljivi već prije četvrtog tjedna života).
Štakori postaju spolno zreli negdje od prvog do trećeg mjeseca života, no ima slučajeva kada su i mlađe štakorice zatrudnjele. Ženke se tjeraju jednom u skoro svakih pet dana kada im se tokom nekoliko sati (cca 12) poveća aktivnost i nešto im se promijeni ponašanje.
Ženke su inače manje od mužjaka, puno aktivnije i „luđe“, a mužjaci pak privrženiji i mirniji (papučari). No, i jedni i drugi imaju svoj vlastiti karakter pa nije čudno da naiđete na mužjaka koji je apsolutno hiperaktivan.
Štakorska mladunčad slijepa je i gole kože.
Nakon otprilike dva tjedna otvaraju oči i uskoro počinju grickati tvrdu hranu. No, majku i njeno mlijeko trebaju barem do četvrtog tjedna života (dobro je do šestog).
Rastu naglo uduplo oko 10.- og tjedna, i dalje brzo rastu do 4.-og mjeseca. Dalje se rast usporava, a do osmog mjeseca dostignu neku svoju stalnu veličinu.

Smještaj

Za jednog/u preporučam srednje visoke kaveze(barem 40 cm) jer se štakori vole penjati. Naravno ako je veće od tog može biti samo bolje. Osnovna površina dobro je da bude minimalno 30x40 cm. (Prema nekima minimalne dimenzije kaveza su 70X60X40cm) Ali tu nema pravila, veće je uvijek bolje i što više slobodnog kretanja van kaveza, naravno. Kad jednom nabavite štakora/icu neće vam dugo trebati da shvatite „kako dišu“. Što se tiče tog slobodnog kretanja morate biti spremni na početke. U doba nekog odrastanja i puberteta štakori grizu sve što im se svidi. Neki vlasnici iz iskustva kažu da se takvo ponašanje može nastaviti i kasnije. To mogu biti skripte i dokumenti, žice od kompjutera i telefona, roba u ormaru. Zato je možda bolje dok ne prođu tu prvu hirovitu fazu jako paziti na njihovo kretanje van kaveza i možda ih preduhitriti nekom žrtvenom stvari – omotajte im nešto u kavezu špagom, ostavite komad krpe da visi (vole pamuk) i komad kartona. Dobro će im doći i novine koje će rastaviti skoro do atoma. Sve te stvari osjetiti će čar njihovih zubića.
Osim tog preporučam da kavez pokrijete nekom krpom jer vole mrak i da svakako u kavezu imaju nešto u što se mogu „sakriti“. To im je drago. Morate se oprostiti s idejom da ćete tu krpu koristiti za još nešto. Ne morate krpu koristiti za prekrivanje cijelog kaveza već samo njegovog dijela - jer štakorima nekad paše i više svjetla.
Držite kavez izvan propuha i njih daleko od buke (nikako kraj zvučnika!). I na glasnim tulumima im nije baš najljepše.

Prehrana

Prehrana je jednostavna. Čak i ako vam ponestane mješavine za štakore u svom kućanstvu ćete pronaći nešto što će ih zasititi. To može biti: zobene pahuljice, raž, ječam, pšenica, heljda, cornflakes(mmm!), kuhani žganci, suhi kruh (nikad nisu odbili - iako kruh kao takav nije baš dobar za vašeg štakora zbog soli, kvasca i sl.), jabuka, mrkva (kako tko), paradajz, blitva, špinat, radič (list od maslačka), trputac (list, iz parka, s livade), orasi, bademi, suncokretove sjemenke, bučine sjemenke, lan...
Od navedenog masne sjemenke(orasi, bademi, suncokret) nije preporučljivo davati u velikim količinama nego više kao poslasticu. Iz nedavnih diskusija proizašao je zaključak da su sjemenke lana vrlo dobre za prevenciju tumora pa primjenite to u njihovoj (i svojoj) prehrani. Četvrt jabuke preporučam jednom dnevno, iako ako im stavite cijelu neće je proždrijeti – ostaviti će i za sutra.
Zabranjeni su: ljudski slatkiši – čokolada, keksi; biljke iz porodica kelja (kupus, prokulica, korabica, karfiol, hren, rotkvica), avokado, agrumi – naranče, grejp..
Može im se dati i mesa ili sira (crtići!), ali ne bih preporučila više od veličine nokta jer im u prehrani količina bjelančevina (proteina), u cilju prevencije tumora, ne bi smjela preći 20 %. Malo bolji izbor od sira je jogurt jer je lakše probavljiv, a ako već dajete sir neka to bude svježi sir sa smanjenim udjelom masti. Umjesto mesa mogu se dati tofu i sejtan ako ste protivnik davanja mesa životinjama. Ako imate psa i hranite ga suhom hranom taj hrskavi keksić možete dati i svom štakoru – 1 do 2 dnevno (bolje ne više, mada ih jako vole).