Dinja - puna vitamina, osvezava i smiruje


Poseduje zavidnu količinu vitamina A neophodnog za dobar ten i vid, kao i vitamin C, a zajedno ova dva moćna antioksidansa štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja


Dinju (Cucumis melo) treba jesti što više dok je ima, a za to postoje najmanje tri razloga! Dinja ne goji, osvežava i prepuna je vitamina i drugih važnih sastojaka neophodnih organizmu. Još ne postoji jedinstveno mišljenje da li je ovaj zanimljiv plod voće ili povrće.

Mišljenje većine dobrih poznavalaca je da je dinja voće, dok drugi tvrde da je povrće, a kao argument navode činjenicu da mora da se seje svake godine. Mišljenja su podeljena i kada je reč o porodici kojoj pripada - jedni tvrde da pripada krastavcima, dok je drugi smeštaju u porodicu bundeva.


Takođe, i njeno poreklo se tumači različito, pa prema nekim teorijama potiče iz Azije, po drugim iz Afrike. Zna se da je u Kini bila poznata hiljadu godina pre Hrista. U Bibliji se spominje da su Izraelci, lutajući 40 godina po pustinji nakon odlaska iz Egipta, najviže žalili za dinjom.
Poznato je i da je čuveni antički lekar Hipokrat, osobama sa lošim varenjem savetovao da posle obroka obavezno pojedu krišku dinje prelivene vinom.


Bilo kako bilo, dinja je idealna namirnica za osveženje tokom vrelih letnjih dana. Iako je njena prava sezona od juna do kraja avgusta, danas se može naći u bilo koje doba godine.
U piramidi ishrane dinja je u ravnopravnom odnosu sa svim ostalim voćem, zbog čega je poželjno da se servira i do četiri puta tokom dana. Bez bojazni mogu da je konzumiraju i osobe sa viškom kilograma, jer u sto grama ima samo 34 kalorije, malo šećera bez obzira što je slatka, i čak 91 gram vode. Ali zato poseduje dobitni par vitamina za dobru formu. U izobilju ima vitamina A, neophodnog za ten i vid (u čemu posebno prednjači ananas dinja), kao i vitamina C.

Ova dva antioksidansa zajedno štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja. Dinja je bogata i tiaminom, niacinom, vitaminom B6, folatima, pantotenskom kiselinom. Od minerala sadrži gvožđe, magnezijum, bakar, kalijum, mangan, fosfor.
Neka nova istraživanja tvrde da beta karoten iz dinje pomaže u borbi protiv karcinoma pluća, ali i kod raka grlića materice, želuca i oralnih formi.

Biljna vlakna povoljno deluju na čišćenje organizma od štetnih materija i predstavljaju pravi recept za lečenje nadutosti stomaka. Kalijum, koga ima čak 300 miligrama u sto grama dinje, pomaže organizmu da se oslobodi od viška natrijuma i na taj način snižava krvni pritisak. Naravno, da bi se postigao efekat dinju treba jesti redovno.

Istovremeno, voda i kalijum iz dinje podstiču rad bubrega i pomažu uklanjanju štetnih materija.
U narodnoj medicini ovaj plod predstavlja lek izbora za osveženje i psihičko smirenje. Naročito se preporučuje posle obilnog znojenja, jer organizmu nadoknađuje izgubljenu tečnost i potrebne minerale.

U narodnoj medicini dinju koriste i za uklanjanje upale žučnih i mokraćnih puteva, kao i kod uboda, opekotina i terapije bola. Koriste se i obloge od isceđenog soka dinje, ili se narendana kriška ili kora stavi na bolno mesto.

Dinja kao vrlo korisna namirnica može da se jede i na početku obroka, ali sa dodatkom malo soli i bibera da bi bila svarljivija. Pojedini svetski gastronomi preporučuju konzumiranje samo sa biberom, iza čega treba popiti čašu dobrog vina. Ali, ovo mogu samo oni koji nemaju osetljiv želudac.



Ipak, najpoznatije hladno predjelo je dinja sa pršutom. Odlična je i kao dodatak salati, sa piletinom ili morskim plodovima. Ko voli egzotiku, od dinje može da pripremi i salsu. Salsa predstavlja sos od kockica dinje u koje je dodat crveni biber, naseckan korijander i ljutike sa nekoliko kapi limuna. Ovako pripremljen umak servira se uz ribu i piletinu sa roštilja.
Aroma dinje može da se pojača uz dodatak malo soka od limuna. Ko voli može da doda i malo cimeta u prahu, narezane sveže nane ili beli biber...