Mladezi

Mladeži (nevusi) su benigne, pigmentovane promene koji se pojavljuju tokom života i na koži i na sluznicama. Mogu se naći kod skoro svih odraslih. Neki ih imaju samo nekoliko, dok je kod drugih preko stotinu.
Sastoje se od ćelija – melonocita, koje stvaraju pigment. Neki ih već na rođenju imaju ili se pojave neposredno posle rođenja. To su urođeni ili kongenitalni nevusi.

Kod većine ljudi mladeži se javljaju u toku detinjstva, obično između 6 i 12 godine. Rano izlaganje suncu je važan činilac u nastanku mladeža. U detinjstvu, broj mladeža se povećava sa uzrastom, kod dece sa svetlom puti i sa pegama, i koja su imala više težih opekotina od sunca. U pojavi mladeža važnu ulogu imaju i nasledni faktor.

Većina ljudi ima mladeže na licu, leđima, ramenima i u predelu dekoltea, što je jedan od znakova da je njihova pojava povezana sa sunčanjem. Mada, mladeži se mogu javiti i na delovima kože koji se retko ili nikad ne sunča kao što su unutračnja strana ruku ili butina, u pazuhu, na genitalijama, na polnim organima ili u usnoj duplji.

Česti su kod osoba svetle puti, sa puno pega po licu i telu, koja slabo mogu da pocrne i koja su više puta imale opekotine od sunčanja. Kod tamnoputih njihov broj je, uglavnom, manji.

Postoji nekoliko vrsta mladeža. Oni se, kod zdrave osobe, bitnije ne menjaju tokom života. Mogu biti vrlo svetli, skoro ružičasti, ili pak skoro crni.

Većina mladeža je manja od 1 cm, simetrična i ima homogenu strukturu.

Postoji nekoliko vrsta mladeža:

Urođeni mladeži mogu biti veliki, i preko nekoliko cm. Kod nekih mladeža mogu se videti dlake. Stečeni mladeži su uglavnom ravnomerno pigmetovani, manji od 1 cm, od svetlo smeđe do crne boje. Mogu biti u vidu pigmentovane fleke, ili blago izdignuti, smeđe do crne boje (junkcionalni nevusi).
Složeni ili intradermalni mladeži su uzdignuti, kupolasteog oblika i slabije su pigmentovani – ružičaste do svetlo smeđe. Posebnu grupu čine atipični ili displastični nevusi (Klarkov nevus). Često imaju nepravilnu strukturu, i mogu da imitiraju maligne promene.

Promena boje, oblika, rast mladeža, crvenilo ili krvarenje, ili pak pojavu potpuno nove pigmentacije može biti znak za uzbinu!

Svaku promenu mladeža ili pojavu nove pigmentovane promene treba prijaviti lekaru. Specijalista dermatolog treba da uradi kompletan pregled svih pigmentovanih promena po telu. Takođe, moguće je i da se promene snime digitalnom tehnikom- dermoskopski.


Dermoskopija je neinvazivna tehnika, koja omogućava kvalitetniji pregled i kojom se vide i fine strukture kože i svaki poremećaj pigmentacije.

Sa razvojem digitalne tehnologije usavršila se metoda evaluacije promena na koži. Međutim, tek u poslednjih 15 godina, sa razvojem digitalne tehnologije, postavljne su osnove savremene dermoskopije.

Dermoskopijom se procenjuje najpovšniji sloj kože.
Dermoskopija je neinvazivna metoda, koja omogućuje in vivo procenu boje i mikrostrukture površnog sloja kože koji nisu vidljivi golim okom. Na osnovu specifičnih dijagnostičkih pravila ocenjuje se da li je promena benigna ili maligna. Korišćenjem ove tehnike značajno se povećala preciznost u dijagnostici pigmentnih promena. Ima ograničenu primenu kod dubljih promena: nodularnih ili jasno dermalnih lezije, kod slabo pigmentovanih ili nepigmentovanih promena, kod veoma tamnih, crnih promena kad količina pigmenta ne dozvoljava observaciju.

Pravilna procena boje, stepena pigmentacije i njena distribucija su najvažniji elementi dermoskopskog pregleda. Melanin je najvažniji pigment u koži. Stepen i distribucija melanina zavise od lokacije u različitim slojevima kože. Zbog toga se i vide različite boje, od svetlo smeđe do tamno smeđe i crne.

Dermoskopija je postala rutinska u ranoj dijagnostici malignih bolesti kože. Sa velikom preciznošću se može proceniti priroda promene. Ponekad se dermoskopijom mogu otkriti strukture koje se golim okom ne mogu videti. Ovo je naročito važno jer je u poslednjih dvadeset godina značajno porastao broj malignih bolesti kože. Prednjači melanom, koji je najmaligniji kožni tumor.

Dermoskopija je postala neophodna u pregledu pigmentovanih kožnih promena. Po savetu dermatologa, pregledi se vrše na 3, 6 ili 12 meseci. Naravno, rizične promene se prate u kratkim vremenskih periodima.
Dermoskopskim pregledom se mogu izbeći nepotrebne intervencije, naročito kod osoba koje imaju veliki broj mladeža i drugih pigmentacija. Takođe, ako u porodici postoji melanom, dermoskopsim pregledom treba da budu podvrgnuti i ostali, krvno srodni, članovi porodice.