Božikovina


dnjoj i zapadnoj Evropi, maloj Aziji i severozapadnoj Africi.

Krošnja božikovine je piramidalna, prečnika do tri metra. Listovi su kožasti, tamnozeleni, sjajni, valoviti i po obodu bodljikavi. Cvetovi su maleni, skupljeni u cvasti, bledožute boje, razvijeni u pazuhu listova. Cveta u maju i junu. Plod je crvena koštunica poput bobice, veličine je graška. Sazreva u novembru i na granama ostaje do proleća.

Božikovina dobro podnosi gradske uslove sredine kao i orezivanje. Uspeva na sunčanim, polusenovitim i senovitim staništima, ali je treba zaštititi od hladnih vetrova zimi.



Lekovitost

Listovi ove biljke sadrže glikozid ilicin, triterpenoid, treslovinu, a kora tanin i lepljive supstance, žutu boju, pektin. Njome se leče bolesti poput artritisa i drugih reumatskih oboljenja, giht, groznica i malarija, bolesti jetre (žutica), bolesti krvi (malokrvnost), bolesti disajnih organa (bronhitis i katar), bolesti probavnog trakta , krvarenja, tegobe sa mokrenjem.

Sok iz listova dobija se tako što se sveže ubrani listovi samelju i iz njih se iscedi sok koji se najviše koristi u lečenju bolesti jetre.
Koren se koristi za izlučivanje mokraće, izazivanje pojačanog znojenja i kod povišene telesne temperature.
Tinktura se koristi uz čaj u lečenju artritisa, reumatskih oboljenja, tegoba sa želucem.