Neven: za kozu, zuc i jetru


Cvetove nevena sa izuzetno dragocenim laticama treba sakupljati u junu, julu i avgustu, i brzo osušiti na promaji u tankom sloju na temperaturi do 35 stepeni


Od domaćih lekovitih biljaka neven (Calendula officinalis) zauzima zavidno mesto još od davnina, dok u zapadnoevropskoj biljnoj medicini predstavlja jednu od najpoznatijih biljaka. Koristili su ga još stari Egipćani, odakle je i prenet u Evropu, a najdelotvorniji je u lečenju bolesti kože, organa za varenje, raznih upalnih procesa...

Kao “Biljka kože” nosi epitet i danas, jer gotovo da nema kožne bolesti u kojoj neven ne ispoljava svoju delotvornost. U preparatima se koristi za lečenje akni, bradavica, cisti, čireva, ekcema, psorijaze i seboreje, hemoroida, fistula, kožnih upala, ljuštenja kože, masne kože lica, mastitisa, osipa, gnojnih i rana koje teško zarastaju, ugriza i uboda insekata... U lečenju spoljašnjih i unutrašnjih oboljenja neven deluje tako da pospešuje znojenje, pojačava izlučivanje mokraće, umiruje grčeve creva, želuca i glatkih mišića, uravnotežuje mesečni ciklus. Leči i bolesti živaca, želuca, jetre i žuči, delotvoran je kod bolesti vena, koristi se za razna spoljašnja i unutrašnja ispiranja, kao u slučaju povreda, upala i infekcija, dekubitusa i modrica. I nadasve deluje antikancerogeno kod raka kože, materice, želuca i grla.


Kao lek se koriste uglavnom cvetovi koji treba da se skupljaju u junu, julu i avgustu i suše na promaji u tankom sloju na temperaturi do 35 stepeni. Prilikom skupljanja treba birati jarkonarandžaste debele cvetove, da bi što više sačuvali prirodnu boju. Latice nevena su najvrednije jer obilato sadrže etarska ulja, tanine, šećere, likopen, proteine. Sadrže i pigmente karotenoide koji i daju divnu zlatnožutu ili jarkonarandžastu boju cvetovima. Sadrže i lekovit sastojak kalendulin, gorke supstance i minerale kalijum i sumpor. U terapijskom svrhe neven se koristi kao čaj, ulja, masti ili obloga. U ishrani, jestive latice služe kao dodatak salatama i čorbama da bi im dale specifičan ukus i boju.


Iako voli sunce, teško podnosi velike vrućine. Tada mu se latice suše, a cvetovi zatvaraju. Zato, u vrelim danima biljku treba poseći ili joj obezbediti popodnevnu hladovinu. Kada vrućine utihnu neven će se spontano oporaviti i ponovo procvetati.

Za neven je inače karakteristično da nikad ne vene, zbog čega je biljka i dobila ime. Cveta od proleća do jeseni, a u primorju cele godine. Rimljani su verovali da cveta svakog meseca, pa su mu i dali ime Calendula. Ova latinska reč označava prvi dan u mesecu. Iako je jednogodišnja biljka, neven se sam pobrinuo za svoju dugovečnost. Kada procvetaju, njegovi cvetovi se sami rasejavaju.

Zahvaljujući karakterističnom aromatičnom mirisu cvetovi nevena imaju moć i da rasteruju insekte i biljne štetočine. Zbog toga se često i sade u baštama. Osim toga, neven je i prilično pouzdan prognozer vremenskih prilika. Ako se cvetovi ne otvore posle sedam sati ujutru, znači da će toga dana pasti kiša.