Hiperhidroza, pojacano znojenje
Veoma neprijatno stanje, većini ljudi izgleda kao trivijalan problem. Hiperhidroza, prekomerno, pojačano znojenje nije retko oboljenje. Prema nekim statistikama oko 3% populacije pati od ovog poremećaja. Verovatno je broj i veći, jer ima mnogo onih koji ovom stanju ne pridaju veliki značaj. Takođe, mnogi ga ne prijavljuju ubeđeni da nema leka.
Razlikujemo dva oblika oboljenja:
idiopatska ili primarna hiperhidroza kada ne postoji nikakvo drugo oboljenje ili stanje, i
sekundarna hiperhidroza, koja se javlja u okviru infekcija, malignih bolesti, neuroloških ili endokrinih bolesti, povreda kičmenog stuba, i sistemskih bolesti vezivnog tkiva.
Treba misliti, u današnje vreme, i na hemijske agense, sa kojima možete da budete u kontaktu, kao što su organofosfatna jedinjenja koja se nalaze u pesticidima.
Primarna hiperhidroza se deli na:
fokalnu, kada su zahvaćeni delovi tela, na pr. dlanovi, pazuh ili tabani, i na
generalizovanu, kada je znojanje izraženo po čitavom telu.
Najčešća je fokalna hiperhidroza: kombinovana hiperhidroza dlanova i tabana, u oko 15-20% se javlja znojenje ispod pazuha i dlanova, 5-10% samo ispod pazuha. Najređe je pojačano znojenje lica (tzv. kraniofacijalno znojenje), koje može izazvati emoconalna napetost, toplota ili začinjena hrana.
Nasleđivanje: u 25- 50% slučajeva postoji poremećaj kod članova porodice. Hiperhidroza se nasleđuje autozomno dominantno, sa varijabilnom penetracijom, što znači da kada jedan roditelj ima hiperhidrozu, verovatnoća da će se ona pojaviti i kod deteta jeste oko 25 %. Nema drugih dokaza koji mogu biti odgovorni za nastanak hiperhidroze.
Zašto se znojimo?
Da bi smo na pravi način razumeli prekomerno znojenje, potrebno je znati zašto se uopše znojimo.
Osnovna uloga znojenja jeste termoregulacija, odnosno održavanje telesne temperature pojačanim znojenjem kada je povišena spoljna temperatura. Može da se javi i preko dana ili tokom noći po koži celog tela.
Drugi tip znojenja jeste emocionalno, koje je uvek dnevno, i uglavnom ograničeno na lice, pazuh, dlanove i tabane. Centri za ova dva tipa znojenja su odvojeni i nalaze se u različitim regijama mozga.
Na telu ima između 2 i 5 miliona znojnih žlezda po celom telu. Najgušći su na čelu, poglavini, dlanovima i tabanima.
Kod osoba koje nemaju hiperhidrozu, pri normalnoj telesnoj temperaturi i umerenoj spoljnoj, stvara se mala količina znoja. Ukoliko spoljna temperatura raste, aktiviraju se mehanizmi termoregulacije, koji teže da održe telesnu temperaturu na 37 C. Znojenje koje se tada javlja je po telu, ali veoma malo na dlanovima i tabanima. Ali, ukoliko je udruženo sa emocionalnim faktorom i mentalnom napetošću, javlja se znojenje i na licu, dlanovima i tabanima. Pojačano znojenje je i tokom fizičke aktivnosti.
Bookmarks