Mleko od badema i drugog kostunjavog voca


Bademovo mleko uglavnom morate da napravite sami, jer ga nema u prodaji. Iako je danas bademovo mleko neuobičajeno, tokom Srednjeg veka je često navođeno u receptima, budući da tada kravlje mleko nije bilo lako dostupno i brzo se kvarilo. Ukus bademovog mleka je predivno blag, malo je ređe nego sojino i kravlje mleko, ali zato ima finu aromu svežeg marcipana. Na isti način kao i bademovo, moguće je pripremiti i mleko od sirovih lešnika, sirovog semena suncokreta ili sirovih indijskih oraha. Mleko od badema trajaće u frižideru 2 dana.Recept: Isperite dobro i potopite sirovi badem preko noći, ili na nekoliko sati. Prospite vodu od natapanja i dodajte 3 puta više čiste vode (izvorske ili filterisane). Kod pravljenja mleka od badema, možete i da preskočite natapanje, ali će biti ukusnije ako pustite da bademi omekšaju u vodi pre mlevenja. Osim ovoga, natapanjem se inicira process klijanja badema, pri čemu se stvaraju veoma korisni enzimi, dobri za naše zdravlje. Dakle, pripremljene bademe i vodu stavite u blender i sve dobro sameljite, kako biste dobili gustu, mlečnobelu kašu. Tako dobijenu kašu možete jesti i piti odmah, koristiti za voćne šejkove ili jesti uz musli. Ali, da biste dobili pravo mleko, potrebno je da kašu prvo procedite. Pripremite gustu cediljku i eventualno gazu preko, pa procedite bademovo mleko u odgovarajuću posudu. Pritisnite dobro sadržaj u cediljci, kako bi iz njega izašla sva tečnost. Tokom mlevenja, bademima možete dodati i neku prirodnu aromu ili zaslađivač poput urme, šipke vanile, cimeta, meda, malteksa…


NEMATE RUCAK A NA POSLU STE? Ponesite lešnike i grožđice!!!!

U svom sastavu imaju veliku količinu masti, i zbog toga kazemo da su energetska bomba! Ali svakako, samo one iz BIO uzgoja! Jer sadrže više hranjivih i energetskih tvari.

Odlična su zamena za čips, kekse, čokoladu, štapiće, namirnice koje isrpljuju našu energiju i snagu.

LEŠNICI

Lesnici imaju visok sadržaj masti i kalorija, ali sadrže masti koje spadaju u skupinu dobrih masti koje ne uzrokuju začepljenje krvnih žila.

Sadrže dosta E vitamina koji pomlađuje kožu i stvara lepšu kožu.

Lešnici sadrže vitamin B koji doprinosi živčanoj, nervnoj stabilnosti te zajedno s lipidima i masnim kiselinama poboljšavaju rad mozga. Ublažavaju i kronične tegobe jer sadrže prekursore hormona sreće serotonina, koji smanjuju osetljivost na bol.


Zatim, sadrže kalcijum, magnezijum, fosfor, gvozdje- željezo, cink, bakar, mangan i selen. Od vitamina ima vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu, vitamin B6, kolin, betain, vitamin E, folnu kiselinu i vitamin K.

Redovnim konzumiranjem lešnika organizmu osiguravate lekovite tvari koje snižavaju razinu holesterola u krvi, šire krvne žile, štite srčani mišić, snižavaju krvi pritisak-tlak te smanjuju rizik od angine-srčanog udara i štite od anemije.

GROŽĐICE

Grožđice imaju jako puno kalijuma, koji je važan u regulaciji krvnog pritiska-tlaka, a bogatstvo vlaknima čini ih zasitnijima od mnogih zalogaja. Dobre su u borbi protiv anemije.

Jedući suve grožđice povećava se snaga i izdržljivost, a bademi ce vas još podupreti u tome i ostat čete siti do obroka.

Ovo je odličan način povremenog prehranjivanja za ljude koji bi želeli ostvariti dobru liniju, i osečati se bolje.


Bademi su bogat izvor flavonskih antioksidanasa, vitamina E, magnezijuma, kalcijuma, biljnih vlakana i kvalitetnih proteina. Ranije se smatralo da sadrži suviše masnoća da bi bila zdrava grickalica, sada se zna da 90% sačinjavaju nezasićene masnoće i da je naprotiv veoma korisan prilikom držanja dijete za gubljenje viška kilograma jer daje osećaj sitosti.

Osećaj sitosti je jedan od najbitnijih ciljeva u borbi protiv gojaznosti a gojaznost postaje sve veći problem širom sveta. Industrija hrane ima novi izazov da proizvede hranu koja će sa manje kalorija izazvati kod korisnika osećaj sitosti kako bi se sprečilo vraćanje na stare navike i prejedavanje.

Nove studije objavljeni na ovogodišnjem svetskom kongresu Društva za borbu protiv debljine je ispitivala efekat uvođenja u svakodnevnu ishranu kod žena sa prevelikom telesnom težinom 300g badema u trajanju od 10 nedelja.

Na kraju ispitivanja je utvrđeno da je bilo promena u energetskoj vrednosti namirnica i promena u telesnoj težini, telesnim masnoćama. Badem je kod ispitanica izazivao osećej sitosti i kompenzovao unos kalorija kroz druge obroke tokom dana.

Bademi mogu da zamene druge namirnice iz ishrane tokom dijete, što vodi do stabilne ili sniženja telesne težine. Pored osećaja sitosti smatra se da bademi sadrže neke od masnoće koje nisu svarljivi i ne apsorbuju se.

Nezasićene masnoće zastupljene u bademima dovode do smanjenja nivoa lošeg LDL holesterola a za ovaj efekat je dovoljno konzumirati dva badema dnevno, na ovaj način doprinosi sniženju povišenog krvnog pritiska.

Bogat je i mineralima posebno važnih za zdravlje kostiju – kalcijum, magnezijum, mangan i fosfor pa je značajan u prevenciji osteoporoze.