Tema: Vjetrenica

Vjetrenica

Vjetrenica je najveća i najpoznatija spilja u Bosni i Hercegovini, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine. Smještena je 300 m istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja, u općini Ravno, te 12 km udaljena od mjesta Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska), odnosno 80 km od grada Mostara. Ukupno je otkriveno oko 6.300 metara podzemnih kanala

Posjete turista špilji Vjetrenica, prvoj u svijetu po bioraznolikosti i prirodnom dragulju BiH, već su počele krajem marta i trajat će sve do početka novembra. Najzanimljivije je što već imamo jako puno najava organiziranih dolazaka i rezervacija za ovu turističku sezonu – potvrdila je za Fenu direktorica Javnog preduzeća Vjetrenica Ana Soldo.

Ističe da su uposlenici ovog preduzeća povodom 22. aprila, Dana planete Zemlje, organizirali Dan otvorenih vrata u Vjetrenici, kada je zabilježen dolazak 500 do 600 posjetitelja. Bili su tu predstavnici škola i nevladinih udruga, a organizirane su različite radionice i posebne prezentacije unutar špilje.

Izgradnja zgrade uprave

– Brojem posjeta smo dokazali da je Vjetrenica zanimljiva ne samo posjetiocima u BiH već i šire u regiji – ističe ona.

Soldo podvlači da je JP Vjetrenica ove godine napravila niz koraka radi proširenja kapaciteta i primanja što većeg broja posjetilaca. Izgrađen je prilazni put, uređen parter oko Vjetrenice, a najnovije je otvaranje restorana u blizini Vjetrenice, 200 metara od ulaza u špilju, čime turisti osim obilaska špilje mogu i da se osvježe.

U prošloj sezoni već je započeta izgradnja zgrade uprave. Objekt je uz finansijsku podršku UNESCO-a već obnovljen i pokriven, a preostali su još finalni radovi unutar objekta. U njemu će biti smješten i speleološki muzej u kojem će na adekvatan način biti izloženi svi eksponati iz špilje Vjetrenica.

Govoreći o rasvjeti unutar špilje, Ana Soldo je naglasila da je stara rasvjeta u špilji napravljena još sredinom prošlog stoljeća, te su 2009. godine Općina Ravno i JP Vjetrenica obnovili osvjetljenje te u špilji postavili novu rasvjetu niskonaponske struje.

– Pokušali smo što manje štetiti biljnom i životinjskom svijetu unutar špilje. Postavljanje rasvjete nije još u cijelosti završeno. Za turiste je obnovljen dio od 550 metara, ali posla još ima. Problem je u tome što je vlažnost u špilji stopostotna, tako da još pokušavamo pronaći najbolju rasvjetu koja bi bila održiva unutar špilje – istaknula je ona.

Soldo navodi i da je u planu proširenje dužine turističke rute unutar špilje, ali će se voditi računa da što veći dio Vjetrenice ipak ostane zaštićen i pristupačan samo stručnjacima i speleolozima. Planirano je osvjetljenje i uređenje još oko 500 metara špilje za turiste, ali će sve zavisiti od raspoloživih finansijskih sredstava. Sva obnova infrastrukture do sada je finansirana iz različitih projekata, evropskih fondova i Federacije BiH. Veliku potporu Vjetrenica je imala od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade Republike Hrvatske i Općine Ravno.

– Tokom cijele godine imamo povremena istraživanja špilje koja vrše saradnici iz Biospeleološkog saveza Republike Hrvatske. To će biti realizirano i u budućnosti sve dok ne budemo u mogućnosti osigurati plaće i zaposliti stručnjake koji bi bili u stalnom radnom odnosu u JP Vjetrenica – navodi Soldo.

Najavljuje da je u planu organiziranje speleološkog kampa krajem septembra, kada će biti rađena istraživanja unutar špilje, konkretno u Absolonovom kanalu. Riječ je o projektu koji se radi na području oko Livna, a podrazumijeva iznimno važan i opsežan projekt istraživanja podzemlja koji će trajati desetak dana, a u njegov rad uključit će se i predstavnici Vjetrenice.

Zanimljivosti- Špilja Vjetrenica
Podzemna staništa
Podzemna staništa Vjetrenice čine špiljski kanali, pukotine, podzemne vode i drugi životni prostori u podzemlju. Kao životni uvjeti, razmjerno su stabilni, što znači da su temperature stalne (uglavnom prosječne godišnje temperature tog područja), kao i vlažnost zraka, koja je u pravilu maksimalna. Podzemna staništa su sasvim mračna i zbog nedostatka bilja u njima vlada stalna relativna oskudica hrane.
Životne prilike u Vjetrenici
Pojava snažnog “vjetra” na ulazu fascinantno je obilježje Vjetrenice. Strogo uzevši, ne radi se vjetru nego o fizikalnoj pojava strujanja zraka, kojom se nastoje izjednačiti stalna unutarnja i promjenljiva vanjska temperatura zraka. Na topografskoj površini iznad Vjeternice nalaze se duboke pukotine kroz koje ljeti ulazi topli zrak, hladi se i izlazi na glavni ulaz špilje. Do sada nije duže mjerena brzina vjetra, ali povremena mjerenja govore da se radi o brzini do 10 m/s, premda postoji zapisano da je dostizao i 13 m/s. Zimi, kad se vanjska temperatura znatno spusti ispod unutarnje, vjetar obrne smjer. U prijelaznom razdoblju vjetar nekoliko puta zna mijenjati smjer, jer primjerice ujutro je vanjska temperatura manje a po danu veća od unutarnje. Međutim, zna se desiti da je istodobno potopljen Glavni kanal u Sifonu, nakon čega se prekida cirkulacija zraka.
Temperatura: U Vjetrenici je ujednačena, barem ljetni kad je mjereno. Temperatura zraka je oko 11 stupnjeva, stalnih jezeraca u Glavnom kanalu oko 10,5 oC, kao i tla ispod površine, iznimno čak do 10,2 oC. Gotovo sve tekuće ili stajaće vode koje se vjerojatno prihranjuju s površine, nešto su toplije (bar u rujnu) – iznad 11 oC.
Zoološke karakteristike
U Vjetrenici živi bogati špiljski svijet, u kojem je zabilježeno gotovo 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 92 troglobionata, što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti, a 37 njih je prvi put pronađeno i opisano na ovom mjestu (locus typicus). U fauni Vjetrenice veliki je broj uskih endema tzv. stanoendema. Unutrašnja temperatura zraka je 11,4 °C, vode 11,3 °C
Kemijska slika vode

Zasićenost kisikom mjerena je samo u jezercima Glavnog kanala i iznosila je gotovo 100 %. Količina kalcija je u svim vodama otprilike ista, 43-50 mg/l, a količina natrija 1,7-2,3 mg/l. Veće su razlike u količini kalija, koja u nekim jezercima može biti manja od 0,1 mg/l, u većini voda nešto iznad te vrijednosti, ali ponegdje i nekoliko desetinki miligrama.
Krš i okršavanje
Postoje različite definicije krša, ali svima je zajedničko da se radi o kamenitim, manje ili više ogoljelim površinama, ispresijecanim dubokim pukotinama. Zbog toga je krš vodopropusan, pa u njemu prevladava podzemno pretakanje voda. Te vode rastapaju stijene, što stvara površinske i podzemne oblike u kršu. Krš se razvija pod djelovanjem vode na pukotine stijena. Stručni izraz je okršavanje. Uslijed toga oblikuje se specifičan krški reljef i podzemni krški oblici, “šupljikavi krtičnjak krša” (Roglić 1974). Na razvoj krša utječu litološke osobine, građa i debljina karbonatnih stijena i alogeni nanosi, te ekološke prilike i njihovo vremensko kolebanje
Topivost stijena
Najraširenije topljive stijene su vapnenac i dolomit, slično se krš također razvija i u gipsu, sedri i naslagama soli (NaCl). Vapnenci sadrže veliki postotak minerala kalcita i aragonita CaCO3. Stijene u Popovu polju sadrže čak do 99,98 posto kalcita! Koroziju čini niz međusobno ovisnih i povratnih, tj. obnovljivih kemijskih događaja: kišnica i podzemne vode imaju CO2 koji u vodi tvori blagu ugljikovu kiselinu: CO2 + H2O → H2CO3 Količina rastopljenog CO2 ovisi o visini tlaka CO2 nad vodom, od razvijenosti pukotina i od temperature vode. Što je voda hladnija, mogućnost rastapanja je veća. Voda na 00C može primiti dvostruko više ugljikova dioksida nego na temperaturi od 200C. Znatne količine CO2 nalaze se u opalom lišću.Ugljikova kiselina brzo disocira: CO2 + H2O → H+ HCO3 Kalcit disocira i dvostruko pozitivan ion se oslobađa s površine kalcitnog kristala u vodu: CaCO3 → Ca++ + CO3. Pozitivni ion vodika karbonatnim se ionom veže u bikarbonatni ion: CO3 + H+ → HCO3. Jačina korozije utvrđuje se mjerenjem tvrdoće voda na izvorima. Tako su izračunavani utjecaji korozije na snižavanje visine stijena u Sloveniji (I. Gams). Utvrđeno je da u većim porječjima godišnje vode odnesu 30-110 kubičnih metara vapnenca s jednog četvornog kilometra površine, što znači godišnje snižavanje od 0,03-0,11 mm tj. 30-110 metara na tisuću godina. Pri stvaranju sigovine iz vode, reakcija otapanja stijena teče u obrnutom smjeru. Na mjestima na kojima se sloj vode zasićene kalcijem smanjuje, povećava se njezino isparavanje i izlučivanja kristalića, koji se talože u okolišu. U špiljama se pri tome stvaraju različiti oblici. U Postojni-Planini, Taborskoj pećini i Škocjanskim pećinama mjerena je brzina rasta siga pa se pokazalo se da iz jedne litre vode, koja se slije niz sige, izluči 0 do 180 mg CaCO3. Za jednu godinu iz jednog kubičnog metra vode prosječno se nataloži 40 g siga; u Škocjanskim pećinama izlučuje se i više. Što veću površinu ima voda koja se cijedi, više se izluči sigovine. Prema jednom mjerenju, na staklenoj površini 61×18 cm na godinu se prosječno izluči 0,11 mm sige.
Izvor:oslobodjenje.ba/Pozitivne.info