Najčudniji božićni mitovi i legende
Tradicija proslave Božića, kao svetskog praznika u kojem debeljuškasti starac u crvenoj odeći leti oko sveta kako bi podelio darove deci, nije prastara.
Ali proslava Božića dolazi još od davnih vremena i nekih prastarih običaja i legendi, koje ljudi širom sveta poštuju već vekovima. Promena godišnjih doba i skraćeno dnevno vreme u jesen, a pogotovo zimi i u kombinaciji s ljudskom potragom za svrhom i značenjem vlastite egzistencije, sve je to doprinelo, kao i u mnogočemu drugom, oblikovanju Božića, kojeg poznajemo danas.
Samo u poslednjih 100-injak godina, rodili su se bizarni mitovi i legende oko Božića i svega vezanog uz taj praznik. Za neke od tih čudnih mitova ste možda i sami čuli.
Rešiti se zle nesreće
Za početak, unutar 12 dana od samog Božića, morate maknuti božićno drvce, ili će nesreća zadesiti domaćinstvo koje se tog nije držalo. Tako glasi mit kojeg smo vam odlučili predstaviti kao prvog u nizu bizarnih. Prema tome, pripazite na dane nakon Božića, a pogotovo da drvce ukloniti pre praznika Bogojavljenja.
Tradicija kićenja bora blistavim ukrasima, prema jednoj od legendi, tako dolazi iz Nemačke. Naime, tamo je u prošlosti, kaže priča, živela siromašna žena, koja je htela božićno drvce okititi za decu, ali nije imala čime. Na sam Badnjak, pauci su oko bora sapleli mreže, a jedan mudrac koji je prolazio pored kuće te siromašne žene, bio je zadivljen prizorom i izrekao je blagoslov na drvce i domaćinstvo. Ujutro, paukove mreže zasjale su srebrnim sjajem pod odsjajem sunca pa je prekrasan prizor razveselio ženu i njenu decu.
Magična biljka
Za imelu se veruje kako je pak magična biljka, a u stara vremena, druidi su je smatrali svetom. U božićno vreme, s njenih grana bi se otkidale mladice, koje su nosioca štitile od zlih duhova. I Rimljani su smatrali kako je imela sveta biljka, pa bi u vreme Božića ukrašavali glave njenim mladicama, kako bi se zaštitili od zla.
Evo još jednog zanimljivog božićnog mita, a dolazi nam iz Holandije. Tamo deca već dugo vremena veruju kako će stavljanje šećera i sena u obuću na badnje veče, udobrovoljiti Deda Mraza i nahraniti njegove sobove. Kao nagradu, naravno, ujutro bi ih dočekala obuća puna igračaka.
Bookmarks