Vitamin A - neophodan u ishrani domacih zivotinja


SIMPTOMI I NEDOSTATAK VITAMINA A

Bez obzira na velike nejasnoće u pogledu delotvornosti tog vitamina, danas se smatra da podstiče rast novih ćelija. Time se objašnjava zašto njegov nedostatak u organizmu sprečava razvoj novih ćelija, a tako i rast mladih životinja. Dalji znak nedostatka vitamina A (avitaminoze) je orožnjavanje disajnih puteva probavnog kanala, koji zbog toga postaje neotporan i lakše dolazi do upale nosnih šupljina, bronhija i pluća. Zbog iste pojave orožnjvanja na sluznici polnih organa, može doći do rasplodne nesposobnosti muških i jalovosti ženki životinja. Kod mužjaka dolazi do atrofije testisa, a kod ženki životinja nije normalan tok estrusa. Ako su životinje gravidne, lakše dolazi do pobačaja ili rađanja slabih mladunaca i zaostajanje posteljice. Takva su stanja najčešća krajem zime, kada hrana sadrži najmanje vitamina, a njegova se rezerva u organizmu potroši.

Kod mladunaca je sluznica probavnog kanala vrlo osetljiva i lako dolazi do proliva, a pored toga se pojavljuju nervne tegobe, nesigurnost u hodu i grčevi. Ako se kod nedostatka vitmaina A stoci daje mnogo belančevina, proces orožnjavanja se još više pogoršava. Kako je pojava orožnjavanja najpre utvrđena na oku (rožnjača oka), vitamin A nazvan je antikseroftamološki vitamin. Na nedostatak vitamina A osetljive su sve vrste domaćih životinja. Zato što je vitamin A vrlo važan za uzgoj domaćih životinja, pomenućemo ukratko znakove A-avitaminoze kod mladunaca pojedinih životinja.

Kod ždrebadi primećuju se znakovi opšteg stanja, ubrzano disanje i puls, a temperatura se kreće između 39,5°C i 42°C. Apetit, međutim, postoji i ždrebe redovno sisa.

Ždrebe obično ima jak proliv i kašlje. Oči su mu poluotvorene ili čak zatvorene i suze, a očni kapci hiperpomični. Iz nosa curi serozan ili sluzno-gnojni iscedak, a vratni limfni čvorovi nešto su povećani. Iako su znakovi A-avitaminoze dosta teški, ipak, ako se ždrebetu daju vitamini kao riblje ulje ili vitaminozna hrana kobili (sveža lucerka), životinje se mogu izlečiti u srazmerno kratkom vremenu, gotovo za nekoliko dana.

Kod teladi imamo dosta gubitaka zbog nestašice vitamina A. Ako steona krava ne dobija vitaminoznu hranu, njeno tele se rađa sa manjom telesnom težinom, bez životne snage i zanimanja za okolinu. Telad se zbog slabosti ne mogu kretati i po nekoliko dana posle porođaja i najčešće leže. Ponekad tele ugineu prvih nekoliko dana, posle porođaja. Ako se razvije A-avitaminoza posle porođaja, tele zaostaje u rastu i ne dobija dovoljno na težini. Pored toga javlja se proliv, upala disajnih puteva i bronhopneumonija. Očni kapci su upaljeni, koža neelastična i ponekad atrofiraju mišići. Otpornost životinja je smanjena, mogu se na takva stanja nadovezati i ostale bolesti, na primer kolibaciloza i paratifus.

Kod prasića se A-avitaminoza javlja obično kao posledica nestašice vitamina A u hrani suprasnih i dojnih krmača. Prasići mogu da se izlegu mrtvi, slepi i sa različitim anomalijama. Ako i ostanu živi, lako će oboleti posle nekoliko dana, ili nedelja, posle porođaja. Takvi prasići slabo napreduju, oboljevaju im oči i pored toga su slabokrvni. Pojavljuje se i bronhopneumonija, katar želuca i ekcemi kože. Takvo stanje prouzrokuje neotpornost organizma i omogućuje pojavu gripa, enzootske pneumonije ili paratifusa.

A-avitaminoza kod prasića može biti posledica loše ishrane posle odbijanja. Prasići se hrane posijama, brašnom, različitim sačmama i slično, a bez dodataka zelene vitaminozne hrane ili vitaminskih preparata, lako obole od A-avitaminoze. Uz nedovoljnu hranu koja oskudeva u vitaminima, redovno nedostaje u hrani i mineralne materije. Tome se još pridružuje nehigijensko držanje, pa sve to pogoduje razvoju A-avitaminoze.

Kod živine A-avitaminoza se najviše javlja kod mladih pilića i kokica koje tek pronesu. Životinje gube apetit, omršave i teško se kreću; iz nosa curi serozno-sluzavi iscedak i teško dišu. Na sluznici usta i je zika stvaraju se siraste naslage, koje se mogu otkinuti a ne krvare, za razliku od difterije gde naslage krvare. Kresta i podgušne resice su blede.

Kod živine se vrlo često javlja kseroftalmija. Kao i kod ostalih životinja, javlja se i kod živine proliv i upala disajnih puteva. Kao posledica smanjene otpornosti organizma, mogu se pojaviti različite zarazne bolesti.

Najviše vitamina A sadrži riblje ulje, mleko (naročito leti), salata i šargarepa. Od krmnog bilja najviše ga sadrže lucerka i detelina. Naročito je važno vreme kosidbe i način sušenja sena. Ako se biljke pokose u vreme cvetanja i osuše tako da sačuvaju zelenu boju i lišće, onda sadrže dovoljno vitamina A. Ostarelo i dugo sušene, pa još i pokisle biljke sadrže vrlo malo vitamina A. Gotovo nimalo tog vitamina ne sadrže slama, mekinje, zob, krmna smeša, ječam i ljuske od krompira.