Aditivi u ishrani zivine


Pored uobičajenih hraniva u ishrani živine sve se više koriste razni dodatci koji se popularno nazivaju aditivi. U aditive se ubrajaju: probiotici, enzimi, sintetske aminokiseline, razne boje za poboljšanje boje i ukusa. Njihovom primenom pstiže se blje iskorišćavanje pojedinih hranjivih materija. U celini, aditivi obezbeđuju veće proizvodne rezultate i bolji kvalitet proizvoda – mesa i jaja.


Problemi vezani za primenu nekih antibiotika (rezistentnost, prisustvo rezidua u mesu i jajima) doveli su do sve veće pimene probiotika u ishrani živine. Probiotici su definisani kao živi mikroorganizmi koji, kada se dodaju hrani, utiču povoljno na uspostavljanje mikrobiološkog bilansa u digestivnom traktu živine. Prvi probiotici su bili na bazi Lactobacillus vrsta sa ili bez posebnih dodataka. Kasnije su kao probiotici korišćeni prirodni mikroorganizmi cekuma (slepog creva) izolovani iz zdrave životinje. Izolovani mikroorganizmi su korišćeni sami ili uz dodatak laktoze, pri čemu se postižu bolji efekti. Osim bakterija za proizvodnju probiotika korišćeni su i kvasci. Danas se probiotici proizvode sintetički, kao kombinacija nekoliko sastojaka (pirimidini, purini, metaboliti asparaginske i limunske kiseline).

Korisni probiotici

Princip dejstva probiotika je tzv. kompetitivno isključivanje. Suština je da korisni mikroorganizmi preko različitih mehanizama potiskuju patogene mikroorganizme. Danas je proizvodnja probiotika regulisana posebnim propisima. Potrebno je za svaki probiotik osim imena dati i taksonomski opis, metod identifikacije, dozu i način korišćenja.

Dosadašnja iskustva pokazala su da probiotici utiču pozitivno na iskorišćavanje hranjivih materija iz obroka. Zbog toga se preporučuje korišćenje probiotika u ishrani obrocima s nižim sadržajem proteina, odnosno aminokiselina. Dosadašnji rezultati su pokazali da se korišćenjem probiotika u ishrani pilića ostvaruje veći prirast telesne mase i bolja konverzija hrane. Kod nosilja je primenom probiotika ostvarena veća nosivost, povoljnije iskorišćavanje hrane i bolji kvalitet jaja. Probiotici povoljno utiču i na zdravstveno stanje živine (smanjuju mortalitet). Ipak, najveći efekat njihovom primenom ostvaren je na kvalitetu živinskih proizvoda (mesa i jaja). Poznato je da je u novije vreme jedan od ozbiljnih problema u živinarskoj proizvodnji prisustvo Salmonele. Salmonela je, inače, normalno prisutna u digestivnom traktu živine. Nepovoljni uslovi držanja, loša ishrana, mogu da dovedu do toga da se Salmonela "aktivira" i izazove velike probleme. Primenom probiotika preko hrane ili vode smanjuje se prisustvo Salmonele u digestivnom traktu i opasnost od kontaminacije brojlerskih trupova i jaja, a samim tim i opasnost po ljude da budu inficirani Salmonelom. Posmatrano u celini, primena probiotika u ishrani živine ima svoju budućnost, posebno u okviru programa proizvodnje zdrave hrane koja je aktuelna i u živinarskoj proizvodnji.