Uljana tikva i tikvino ulje
U poređenju sa tikvinim uljem, višu cenu postižu samo ulja masline ekstra kvaliteta i ponekad ulje od pščeničnih klica. Setva se obavlja krajem aprila ili početkom maja pnematskom sejačicom. Preporučeni međuredni razmak je 140 a rastojanje u konačno rastojanje u redu 70 cm. Povoljna je okolnost da uljana tikva u našim uslovima nema ekonomski značajnih bolesti, pa ni štetočina.
Poslednjih godina sve se više širi gajenje posebne forme obične tikve (Cucurbita pepo), koja se naziva uljana tikva i gaji se zbog semena bogatog uljem. Poznate su dve forme uljane tikve: uljana tikva sa ljuskom i uljana tikva-golica čije seme nije obloženo čvrstom ljuskom. Domaći sortiment se sastoji od uljane tikve-golice "Olinka" i uljane tikve sa ljuskom "Olivija" stvorene u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.
Agronomske karakteristike uljane tikve
Uljane tikve "Olivija" i "Olinka" se karakterišu visokim prinosom svežeg ploda (40-50 t/ha) i suvog zrna (600-800kg/ha) kao i visokim sadržajem ulja u zrnu (45-47%).
Ukoliko se teoretski prinos ulja uljane tikve-golice od oko 500 kg/ha uporedi sa prinosom ulja drugih uljarica, vidi se da taj prinos znatno zaostaje npr. u poređenju sa našom tradicionalnom uljanom biljkom – suncokretom. Imajući na umu da se u malim prešaonama za dobijanje tikvinog ulja postižu manja iskorišćenja (obično se od 100 kg zrna dobije oko 37- 45 litara ulja), sa hektara površine se može računati oko 370 - 450 litara tikvinog ulja. Međutim, manji prinos ulja je adekvatno kompenziran višom cenom tikvinog ulja u poređenju sa ostalim nerafinisanim uljima. Litra ovog ulja na tržistu Nemačke iznosi oko 40 EUR. Cene u Austriji pri kupovini od proizvođača na licu mesta su manja i kreću se od 15-20 EUR po litru. U poređenju sa tikvinim, višu cenu postižu samo ulja masline ekstra kvaliteta i ponekad ulje od pšeničnih klica. Iz navedenog proizilazi, da se bez obzira na činjenicu, što se uljana tikva karakteriše relativno malim prinosom ulja po jedinici površine, njeno gajenje je perspektivno zbog visoke cene nerafinisanog tikvinog ulja. Stoga bi bilo opravdano da se u buduće proizvodnji uljane tikve, naročito uljane tikve-golice u čistom usevu ili kao međuusev posveti veća pažnja kod nas. Gajenje uljane tikve dobija poseban značaj u kontestu diverzifikacije naše poljoprivredne proizvodnje. Radi se o inicijativi da se smanji gajenje "masovnih kultura" kao što je npr. pšenica i da se poveća udeo tzv. "alternativnih kultura" čija je proizvodnja radno intenzivnija, ali su ovi proizvodi mnogo atraktivniji na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Proizvodnja uljane tikve
Praksa gajenja tikve kao međuuseva ranije je bila toliko rasprostranjena da i nije bilo parcele kukuruza bez tikve. Praksa međuuseva odnosno združenog useva kukuruza i tikve u poslednje vreme se ponovo proučava ne samo kod nas već i u drugim zemljama. Uljana tikva-golica se uglavnom gaji u čistom usevu, za koju je razrađena kompletna tehnologija proizvodnje. Setva se obavlja krajem aprila ili početkom maja pnematskom sejačicom. Preporučeni međuredni razmak je 140 a rastojanje u konačno rastojanje u redu 70 cm. Nega useva se sastoji od međuredne obrade i okopavanja, sve dok loze ne pokriju zemlju. Povoljna je okolnost da uljana tikva u našim uslovima nema ekonomski značajnih bolesti, pa ni štetočina. Od bolesti treba spomenuti trulež ploda (prouzrokovač je antraknoza, Colletotrichum lagenarium) i viroze. Trulež ploda je rezultat prevelike količine padavina u završnom delu vegetacije. Moguće je samo preventivno tretiranje preparatima Cineb i Benlate. Na žalost, jedina mogućnost tretiranja gustog useva tikve je iz vazduha, aerotretiranjem. Viroze predstavljaju novo, opasno obolenje uljane tikve. Virusi koji napadaju uljanu tikvu se semenom ne šire. Zaražavanje vrše lisne vaši koje čestice virusa prenose sa raznih korovskih i gajenih biljaka-domaćina. Tretiranje protiv lisnih vaši daje samo delimičan rezultat. Krajnje rešenje je u otpornim sortama na kojima se intenzivno radi ne samo kod nas već i u drugim zemljama. Imajući u vidu da se uljana tikva u principu ne tretira nikakvim pesticidima, time sa lako zadovoljavaju principi ekološke proizvodnje tj. da se proizvede seme uljane tikve bez ostataka hemikalija. U cilju valorizaciju ove komparativne prednosti uljane tikve npr. na zapadnom tršištu nije dovoljna sama činjenica da se tokom proizvodnje ne sprovode hemijske mere zaštite. U cilju "ozvaničavanja" ekološke proizvodnje nephodno je da se proizvodnja odvija pod nadzorom službe ovlašćene za izdavanje zvaničnog certifikata o ekološkoj proizvodnji o čemu naši proizvođači često nisu dovoljno obavešteni. Naknadna certifikacija proizvodnje nije moguća! Žetva uljane tikve i sušenje zrna se obavlja na specifičan način.
Bookmarks