Utopljavanje pčelinjih društava i prodaja meda


Kraj novembra i početak decembra je pravo vreme da se pčelinja društva konačno potpuno spreme za zimu i da se pravilno “utople”! Svrha utopljavanja je višestruka i mora se uraditi na pravi način. Većina pčelara ovaj posao rutinski radi iz godine u godinu i ima već svoje razrađene “sisteme” utopljavanja. Isprobavajući razne načine i pomalo eksperimentišući, iskusan pčelar vidi koji način daje najbolje rezultate.
Većina pčelara kao utopljavajući materijal koristi najobičniju novinsku hartiju, koja ima mnogo svojih prednosti, a dostupna je svima. Postupak je jednostavan. Na lesonitni poklopac koji naleže direktno na nastavak, postavlja se sloj novinske hartije debljine nekoliko santimetara i na to se postavlja poklopna daska, koja je dovoljno duboka da može da nalegne na lesonit, a da ispod nje ostane novinska hartija. Neki pčelari zadrže drvene hranilice na društvima i u svaku tu hranilicu stave deblji sloj novinske hartije i to prekriju lesonitnim ili nekim drugim poklopcem. Naravno, na sve to dolazi limeni krov.

Pogodni materijali

Radi boljeg utopljavanja i radi što manjeg kolebanja temperature u košnicama, pčelari novinsku hartiju koriste u kombinaciji sa raznim materijalima. Neko koristi stiropor, neko najlon ili već iskrojene specijalne vreće koje postavlja. Vrlo dobar materijal za utopljavanje je i karton. Moje lično iskustvo govori da karton u kombinaciji sa novinskom hartijom daje najbolje rezultate i da društva mogu da bez problema izdrže izuzetno niske temperature, pa čak i kad su relativno slaba. Kada se koristi najlon ili stiropor, mora se voditi računa da oni smeju doći samo preko novina.
Najlon često koriste neiskusni i novi pčelari. Pokrivaju pčelinja društva često direktno preko satonoša. Ovo je potpuno pogrešno, jer ne znaju da najlon skuplja vlagu koja se oslobađa unutar košnice. Pošto najlon ne propušta vodu, ona se na njemu kondenzuje, skuplja i pada nazad na pčele poput kapi kiše. Ovo je izuzetno opasno, jer konstantno uznemirava pčele, iznuruje ih i može čak da dođe do propadanja društva. Dakle, najlon treba držati što dalje od pčela, ispod krova na primer. Novinska hartija je fantastična iz razloga što čuva toplotu i uz to upija suvišnu vlagu i zadržava je u sebi. Kada nastupe topliji dani, hartija se osuši i opet bude nezamenljiva kao toplotni izolator i utopljavajući materijal. Napominjem da treba koristiti novinsku hartiju koja lako upija vlagu (sve dnevne novine štampaju se na takvoj hartiji).
Nakon što je pčelar sva društva pravilno utoplio, obezbedio zalihe hrane i oslobodio ih varoe, jedino što još treba da uradi je da pčelama obezbedi potpuni mir. Uznemiravanje društava koja su u klubetu je rizično, jer pčele treba da čuvaju snagu i zalihe hrane za zimu koja je uvek nepredvidiva.

Kristalizacija meda

Pošto smo nacija koja med koristi isključivo sezonski, pravo je vreme da pčelari pojačaju svoje aktivnosti na prodaji meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Prehlade, virusi i hladno vreme građanstvo podsete na lekovitost meda. Potražnja za medom naglo porast i to traje sve do proleća. Pčelari to znaju i treba sve da učine da pčelinje proizvode približe kupcima i da ih prilikom prodaje edukuju.
Žalosna je činjenica da veliki broj ljudi koji konzumiraju med, ne znaju da samo pravi med se kristališe. Pravi med u ovo vreme već se stegao u kristale i postao čvrst. Taj med je zadržao sva svoja lekovita svojstva, iako je prešao iz tečnog u čvrsto stanje. Kupci to ne znaju i zato će pre kupiti med u tečnom stanju, ne znajući da je to med koji je otapan ili čak lažan. Med koji je otapan na visokoj temperaturi, verovatno je izgubio većinu svojih hranljivih svojstava. Onaj koji je u čvrstom stanju, kristalisan, zadržao je sva svoja lekovita svojstva i to uvek treba naglašavati.



LEKOVITOST:

Pčelinji vosak

Žute boje u svim nijansama je pčelinji vosak i zavisi od odnosa različitih sastojaka, propolisa i polenovog praha. Pčele ga luče pomoću svojih žlezda poput matične mleči. Velika količina voska se svake godine pretapa u satne osnove, no on se na taj način ne gubi, jer će osnove biti dograđene novim. Sastoji se od masnih kiselina, estera, viših alkohola i ugljenih hidrata. Lekovitost voska je odavno poznata u narodu i najčešće se koristi za lečenje rana, opekotina, kožnih bolesti, jačanje sluzokože desni, kao i obloga zbog lekovitosti i svojstva da apsorbuje veliku količinu toplote pri zagrevanju, koju dugo zadržava, jer se sporo hladi.
Preporučuje se kod:
zapaljenja nerava, sinusa, hemoroida, oboljenja zglobova, reume.

Na tržištu se nalazi i “lažni vosak”. Teško ga je prepoznati. Zato pčelinji vosak treba kupovati kod pravih pčelara. U prodavnicama pčelarske opreme, čistog voska najčešće nema, već je to mešavina voska, parafina, cerezina, stearina, kalafonije, loja, biljnih vrsta voska. Od voska se prave sveće, koristi se u farmaciji, kozmetici, stomatologiji, slikarstvu, za konzerviranje, tekstilnoj, prehrambenoj, elektroindrustriji, kožarstvu. Hemijska indrustrija od prirodnog voska pravi razne paste i kreme. Kremu na bazi voska je najsigurnije kupiti u apoteci.