Tema: Dogodilo se u Septembru

Dogodilo se na dan 11. septembar

1524. - Rođen francuski pisac Pjer de Ronsar, vođa renesansne pjesničke grupe "Plejada", koji je francusku poeziju obnovio bogatstvom inspiracije i raznolikošću pjesničkih oblika. U vrijeme religoznih ratova u Francuskoj digao je glas u odbranu otadžbine u "Besjedi o bijedi ovog vremena". Djela: zbirke pjesama "Ode", "LJubavi", "Himne", "Elegije", ep "Fransijada" /nedovršen/.

1830. - Proglašena republika Ekvador kao dio konfederacije Kolumbije.

1852. - Rođen srpski ljekar Milan Jovanović - Batut, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, koji je gotovo sedam decenija posvetio modernizovanju srpskog saniteta. Uporno se borio i za osnivanje Medicinskog fakulteta, što mu je uspjelo 1919. godine, poslije više decenija polemika i priprema. Objavio je veliki broj radova, posebno iz oblasti zdravstvenog prosvjećivanja.

1855. - Opsada Sevastopolja - najveća operacija u Krimskom ratu - okončana kad su Britanci, Francuzi i vojnici Pijemonta zauzeli ključnu rusku crnomorsku pomorsku bazu.

1862. - Rođen američki pisac Vilijam Sidni Porter, poznat kao O. Henri, tvorac specifičnog žanra kratke humorističke i blago ironične priče sa neočekivanim završetkom. Objavio je oko 600 priča u 11 knjiga, mahom o životu stanovnika Njujorka.

1880. - Rođen srpski glumac Dobrica Milutinović, koji je kao prvak Drame nacionalnog teatra više od pola vijeka s ogromnim uspjehom igrao niz uloga iz klasičnog, ali i nacionlanog pozorišnog repertoara. U Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića. Muzej pozorišne umjetnosti i Savez dramskih umjetnika Srbije su 1980. godine, u saradnji sa Zlatarom iz Majdanpeka, ustanovili "prsten Dobrice Milutinovića", nagradu za glumačko životno djelo.

1883. - Rođen ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih prvaka i organizatora Oktobarske revolucije 1917. Predvodio je uticajni Petrogradski sovjet, Komitet za odbranu republike u građanskom ratu, a od 1919. do 1926. bio je predsjednik Izvršnog komiteta Kominterne. Strijeljan je 1936. u vrijeme "velike čistke", koju je Josif Visarionovič Džugašvili /Staljin/ organizovao poslije ubistva Sergeja Mironoviča Kirova krajem 1934.

1885. - Rođen engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji je opisivanjem ljudske seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Bio je preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. vijeku, puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama. Djela: romani "Bijeli paun", "Sinovi i ljubavnici", "LJubavnik ledi Četerli", "Zaljubljene žene", "Duga", priče "Pruski oficir", "Engleska, moja Engleska", "Žena koja je odjahala", eseji "Psihoanaliza i nesvjesno", "Pokreti u evropskoj istoriji", "Studije o klasičnoj američkoj književnosti", "Pornografija i opscenost", "Apokalipsa", pjesme "LJubavne i druge pjesme", "Amores", "Kornjače", "Ptice, zvijeri i cvijeće".

1887. - Rođena Nadežda Spasojević, ljekar, prva Srpkinja pedijatar, autor više knjiga iz ove oblasti, profesor Babičke škole u Beogradu. Medicinu je studirala u Petrogradu, a u Parizu je specijalizovala pedijatriju. U Beogradu je osnovala savjetovalište za majke i dispanzer za odojčad.

1917. - Rođen filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je skoro 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svjetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora, 1959. je postao predsjednik Senata, a 1965. je nadmoćnom većinom izabran za šefa države. U početku je bio veoma popularan, jer je podstakao snažan razvoj privrede, pa je ponovo izabran za predsjednika 1969, ali je tokom drugog njegovog mandata ekonomija počela da posrće, zemlju su uzdrmali prokomunistički i muslimanski gerilski pokreti, a u vrhu vlasti sve više je cvjetala korupcija. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa vlasti, ali je u septembru 1972, prije isteka mandata, zaveo vanredno stanje i, kršeći ustav, vladao diktatorskim metodama, uz prećutnu američku podršku. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, poslije čega je pobjegao iz zemlje i 1989. umro u izbjeglištvu na Havajima.

1921. - Osnovan Jugoslovenski atletski savez.

1922. - Proglašen britanski mandat nad Palestinom, zbog čega su Arapi objavili dan žalosti.

1941. - Poslije napada njemačkih podmornica na američke brodove predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt naredio je otvaranje vatre na sve brodove zemalja Sila osovine, čime je prekinuo politiku izolacionizma u Drugom svjetskom ratu. SAD su ušle u rat kad je Japan 7. decembra 1941. napao Perl Harbur.

1948. - Umro pakistanski državnik Mohamed Ali Džina, osnivač i prvi predsjednik Pakistana. S Mahatmom Gandijem i Džavaharlalom Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije, ali se potom sa njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan.

1971. - Umro ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šef sovjetske Komunističke partije od 1953. do 1964. godine, upamćen po raskidu sa staljinističkom verzijom socijalizma. Poslije smrti Josifa Visarionoviča Džugašvilija /Staljin/ 1953. postao je prvi sekretar partijskog Centralnog komiteta, a sovjetski premijer 1958. Potpisao je 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a poslije perioda Informbiroa. Na 20. partijskom kongresu je podnio referat "O kultu ličnosti i njegovim posljedicama" i započeo proces destaljinizacije i odbacivanja Staljinovih metoda u unutrašnjoj politici i u međunarodnom radničkom pokretu. Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije ga je u oktobru 1964. smijenjio sa svih funkcija.

1973. - Predsjednik Čilea Salvador Aljende Gosens ubijen u vojnom udaru, koji je uz pomoć SAD organizovao general Augusto Pinoče Ugarte. Aljende, ljekar psihijatar po profesiji, osnovao je Socijalističku partiju Čilea i 1970. postao prvi marksista u zapadnoj hemisferi koji je dobio predsjedničke izbore, izazvavši veliko uznemirenje Vašingtona. Direktor Cije Vilijam Kolbi je kasnije priznao da je "u tu svrhu
/obaranje Aljendea/ utrošeno osam miliona dolara".

1979. - Umro angolski državnik i pisac Agostinjo Neto, prvi predsjednik Angole, ljekar po profesiji, predvodnik borbe za oslobođenje te afričke zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspješno okončane 1975. Zbog borbe za nezavisnost Angole, od 1951. je više puta hapšen, a od 1962. je bio na čelu Narodnog pokreta za oslobođenje Angole.

1991. - Predsjednik SSSR Mihail Sergejevič Gorbačov je najavio odlazak sovjetskih vojnika s Kube.

1995. - Hiljade demonstranata protestovalo u Parizu zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku.

1997. - Škoti na referendumu većinom glasova odobrili plan britanske laburističke vlade za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put poslije nepunih 300 godina.

2001. - U SAD izvršeni teroristički napadi otetim putničkim avionima na zgrade Svjetskog trgovinskog centra /STC/ u Njujorku i Pentagona u Vašingtonu. U zgradi STC-a poginulo 3. 085 lica. U četiri oteta američka putnička aviona poginulo je ukupno 266 ljudi.

2004. - Poginuo patrijarh aleksandrijski Petros Sedmi kada se helikopter, u kome su putovali on i još 16 putnika, srušio u Egejsko more.

Dogodilo se na dan 12. septembar

1494. - Rođen francuski kralj Fransoa Prvi, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad nacionalnom crkvom. Tokom vladavine od 1515. do smrti 1547. pokušavao je da postane rimsko-njemački car, što je 1519. uspio njegov ljuti rival Karlo Peti, protiv koga je potom vodio četiri rata. U bici kod Pavije 1525. je zarobljen, ali je uspio da se izbavi i 1536. je uspostavio savez s Otomanskim carstvom protiv Habsburgovaca. Zaslužan je za razvoj francuske umjetnosti i nauke.

1583. - Rođen italijanski orguljaš i kompozitor Đirolamo Freskobaldi, najveći majstor svog vremena na orguljama. Bio je preteča Johana Sebastijana Baha u kompozicijama za orgulje, koje je obogatio novim izražajnim sredstvima. Komponovao je tokate, kancone, fantazije za orgulje, madrigale, motete.

1683. - Vojska poljskog kralja Jana Trećeg Sobjeskog potukla Turke i razbila drugu opsadu Beča. U ratu nastavljenom do 1699. austrijska vojska je, koristeći pobune na Balkanu, prodrla do Skoplja, Prizrena i Peći i spalila Sarajevo. Mirom u Sremskim Karlovcima Beč je vratio Ugarsku, Banat, Erdelj, Slavoniju i Liku i rijeke Sava i Dunav postale su granica dva carstava.

1733. - Umro francuski kompozitor i orguljaš Fransoa Kupren, centralna ličnost muzičkog života Pariza početkom 18. vijeka. Bio je dvorski klavsenista i muzički učitelj djece kralja Luja Četrnaestog. Napisao je metodiku "Umjetnost sviranja na klavsenu" i značajan je kao kompozitor programskih klavsenskih svita u rokoko stilu, poput "Komada za klavsen".

1801. - Ruski car Aleksandar Prvi Pavlovič Romanov ukinuo gruzijsku kraljevinu i priključio je Rusiji. Istočna gruzijska kraljevina, stvorena četiri decenije ranije, poslije oslobođenja od Persijanaca, prihvatila je ruski protektorat 1783. Rusija je 1810. anektirala i zapadnu Gruziju, do tada pod vlašću Otomanskog carstva.

1848. - Švajcarska usvojila novi ustav kojim je postala federalna unija sa jakom centralnom vlašću.

1874. - Umro francuski političar i istoričar Fransoa Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i premijer od 1847. do 1848. Počeo je kao liberal, ali je kasnije zastupao konzervativna načela i opirao se reformama. Oboren je sa vlasti u Februarskoj revoluciji 1848. zajedno sa kraljem Lujem Filipom. Djela: "Istorija engleske revolucije", "Istorija civilizacije u Francuskoj".

1876. - Rođen srpski političar, pozorišni i književni kritičar Milan Grol, dugogodišnji dramaturg i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, od 1940. šef Demokratske stranke. Kao blizak saradnik najuglednijeg srpskog književnog kritičara Jovana Skerlića objavio je mnoštvo književnih i pozorišnih kritika u "Srpskom književnom glasniku". U Drugom svjetskom ratu bio je ministar u jugoslovenskoj emigrantskoj vladi u Londonu. U zemlju se vratio 1945. i jedno vrijeme bio potpredsednik vlade. Djela: članci i eseji "Pozorišne kritike", "Iz pozorišta predratne Srbije", "Iz predratne Srbije".

1878. - Egipatski obelisk poznat kao "Kleopatrina igla", napravljen od mermera iz Asuana oko 1475. prije nove ere, postavljen je u Londonu.

1888. - Rođen francuski pjevač i glumac Moris Ševalje, zaštitni znak francuske muzičke komedije, koji je plijenio šarmom i lakoćom i neusiljenošću pjevačkog i glumačkog manira. Najzapaženije uloge ostvario je u filmskim muzičkim komedijama. Napisao je autobiografiju "Moj put i moje pjesme". Filmovi: "LJubavna parada", "Nasmijani poručnik", "Vesela udovica", "Ćutanje je zlato", "Imao sam sedam kćeri", "Život za karijeru", "Žiži", "Fani", "LJubav popodne".

1897. - Rođen francuski nuklearni fizičar i hemičar Irena Kiri - kćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri - koja je sa suprugom Žanom Frederikom Žoliom 1935. podijelila Nobelovu nagradu za hemiju. Prvi su stvorili vještačke radioaktivne supstance: nuklide fosfora, azota, silicijuma. Eksperimentalno su dokazali da se svjetlost može preobratiti u čestice (stvaranje iz gama-kvanta pozitrona i elektrona). Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. je otkrila izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima. Pri tome su otkriveni i elementi srednje atomske mase /lantan i drugi/, a ne samo tzv. transuranski elementi kako se do tada smatralo.

1910. - Prva žena - policijski oficir u svijetu u Los Anđelesu postala Alisa Stebins Vels.

1913. - Rođen američki atletičar afričkog porijekla Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobjedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4 x 100 metara i u skoku udalj, izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspjehe jednog crnca nad pripadnicima "više rase" i napustio je počasnu ložu da bi izbjegao da se rukuje s njim.

1916. - Na Kajmakčalanu u Prvom svjetskom ratu otpočela ofanziva srpske vojske protiv Bugara i Nijemaca. U ogorčenim borbama vrh planine Nidže je više puta prelazio iz ruke u ruku, da bi Drinska divizija, ojačana pukovima Dunavske divizije, u strahovitom naletu konačno ovladala Kajmakčlanom 3. oktobra, što je bila prva pobjeda srpske vojske poslije povlačenja preko Albanije.

1919. - Italijanska armija sastavljena od dobrovoljaca pod komandom pisca Gabrijela d'Anuncija zauzela Rijeku.

1943. - Njemački komandosi su u Drugom svjetskom ratu, na osnovu naredbe Adolfa Hitlera, oteli bivšeg italijanskog fašističkog diktatora Benita Musolinija, zatvorenika nove vlade Italije.

1944. - Prve američke jedinice stupile na tlo Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

1953. - Nikita Sergejevič Hruščov postao prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR, preuzevši najmoćniji položaj upražnjen smrću Josifa Visarionoviča Džugašvilija (Staljina). 1968. - Albanija je saopštila da napušta Varšavski pakt.

1970. - Palestinski otmičari u Jordanu digli u vazduh tri aviona, oteta šest dana ranije poslije polijetanja iz Njujorka ka Evropi. Prethodno su oslobodili putnike u zamjenu za palestinske zatvorenike, uključujući otmičara četvrtog aviona Lejlu Kaled, uhapšenu 6. septembra 1970. po slijetanju u London.

1974. - U Etiopiji ljevičarska vojna hunta zbacila s vlasti cara Haila Prvog Selasija, koji je vladao od 1928, kad je poslije smrti Menelika drugi imenovan za regenta i kralja. Za cara je krunisan 1930, iz zemlje je izbjegao 1936, godinu dana poslije agresije fašističke Italije, a vlast je vratio 1941. Godinu dana poslije zbacivanja zadavljen je u zatočeništvu, a vojna hunta je izdala lažno saopštenje o prirodnoj smrti bivšeg monarha.

1977. - Južnoafrička policija u zatvoru ubila crnačkog lidera Stiva Bikoa.

1980. - U državnom udaru bez prolivanja krvi u Turskoj načelnik Generalštaba general Kenan Evren oborio vladu Sulejmana Demirela i raspustio parlament.

1992. - U Limi uhapšen osnivač peruanskog maoističkog gerilskog pokreta "Svijetli put" Abimael Gusman, odgovoran za niz akcija s krvoprilićem.

1994. - Snage NATO pakta i njihovi bivši rivali iz Varšavskog pakta u Poljskoj održali prve zajedničke vojne vježbe.

1998. - U atentatu u Tirani ispred sjedišta opozicione Demokratske partije ubijen je jedan od njenih vođa - Azem Hajdari.

2000. - Ukinute diplomatske sankcije koje su uvedene Austriji nakon što je Slobodarska partija ušla u Vladu.

2003. - Uhapšeni pripadnici "zemunskog klana" Milan Jovanović /22/ i Mirko Marković /22/.

2006. - Papa Benedikt Šesnaesti tokom posjete Njemačkoj citirao iz jedne knjige dijelove razgovora vizantijskog cara iz 14. vijeka Manojla Paleologa Drugog i obrazovanog Persijanca o istinama hrišćanstva i islama, gdje se pominje da se "mačem širi vjera koju ispovijeda prorok Muhamed", što je uvrijedilo milione muslimana širom svijeta.

2008. - Iz Hrvatske u BiH vraćeno svih 512 matičnih knjiga, koje su 1992. godine odnesene iz Dervente i Broda.

Dogodilo se na dan 13. septembar

1506. - Umro italijanski slikar i graver Andrea Mantenja. Izradio je veličanstvene freske u crkvi eremita u Padovi, srušenoj u Drugom svjetskom ratu, i u dvorcu eremita u Mantovi. Slike: "Parnas", "Raspeće", "Sveti Sebastijan", "Obrezanje", "Poklonstvo kraljeva".

1592. - Umro je francuski pisac i filozof Mišel Ejkvem de Montenj, obnavljač intelektualnog skepticizma i vjesnik slobodne misli u 17. i 18. vijeku. Smatrao je da je ljudski razum nemoćan u traženju istine i pravde, ali da je svaki čovjek dužan da nađe izvjesne norme u privatnom i javnom životu da bi živio razumno, svjestan svojih opšteljudskih odgovornosti. Djela: "Eseji", "Dnevnik putovanja".

1598. - Umro španski kralj Felip Drugi. Predvodio je zemlju u ratovima protiv Otomanskog carstva od 1571. do 1578. i protiv Engleske od 1588, okončanom šest godina nakon njegove smrti. Poslije sloma njegove "Nepobjedive armade" 1588. u bici s engleskom mornaricom u La Manšu Španija nikad više nije bila svjetska sila prvog reda.

1788. - Njujork proglašen prvom federalnom prijestonicom SAD.

1804. - Vođa Prvog srpskog ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe u Rusiju je uputio prvu ustaničku delegaciju da bi je zainteresovao za ustanak i tražio pomoć u oružju za borbu protiv Turaka. Prota Mateja Nenadović, Petar Čardaklija i Jovan Protić primljeni su hladno na ruskom dvoru i rečeno im je da Srbi mogu da se nadaju samo moralnoj pomoći. Rusija se rukovodila isključivo sopstvenim interesom da ne kvari odnose s Otomanskim carstvom.

1819. - Rođena njemačka pijanistkinja Klara Šuman, koja je koncertnu karijeru počela u devetoj godini. Ona je jedan od najvećih klavirskih majstora 19. vijeka. Širom Evrope popularisala je djela Roberta Šumana /za koga se udala 1840/, Ludviga van Betovena, Frederika Šopena, Johanesa Bramsa, Feliksa Mendelsona.

1842. - Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Đorđa Petrovića - Karađorđa proglašen je za kneza Srbije pošto su ustavobranioci protjerali Mihaila Obrenovića. Zbog suprotstavljanja ustavobraniteljskom Savjetu i vezivanja za Austriju, "kajmakamska" struja ustavobranilaca ga je zbacila 1858. na Svetoandrejskoj skupštini i vratila na prijesto kneza Miloša Obrenovića. U vrijeme njegove vladavine objavljeno je "Načertanije" Ilije Garašanina, donesen je Građanski zakonik i reformisano sudstvo, a Srbiji su 1856. na Pariskom kongresu date garancije velikih sila.

1874. - Rođen austrijski kompozitor Arnold Šenberg, osnivač i teoretičar modernog muzičkog ekspresionizma, profesor muzičkih akademija u Beču, Berlinu, Bostonu i Los Anđelesu. U ranim kompozicijama bio je sljedbenik romantizma, ali je kasnije napustio tonalni sistem i komponovao atonalno, pri čemu je uveo nov dvanaestotonski način komponovanja, nevezan za usvojena harmonska pravila. Napisao je "Nauku o harmoniji" i nedovršeni "Priručnik za kontrapunkt" i "Teoriju kompozicije". Muzička djela: opera "Mojsije i Aron", simfonijska poema "Peleas i Melisandra", kantate "Gurelider", "Preživjeli iz Varšave", melodrama "Pierot lunaire", monodrama "Očekivanja".

1882. - Poslije ustanka koji je ugrozio planove Londona o korišćenju Sueckog kanala Britanci su porazili egipatsku vojsku kod Tel el Kebira u Egiptu i nastavili osvajanje te zemlje i susjednog Sudana.

1894. - Rođen engleski pisac Džon Bojnton Pristli, autor djela koja se odlikuju vedrinom i humorom, ali i društvenim kritikom. Djela: romani "Dobri drugovi", "Englesko putovanje", "Ponoć u pustinji", "Anđeosko sokače", drame "Opasna okuka", "Dođoše do grada", "Inspektor je došao", "Čaša piva", eseji "Engleski komični likovi", "Engleski roman", "Engleski humor", "Dikens i njegov svijet", "Književnost i zapadnjak".

1903. - Rođen srpski pisac Branimir Ćosić, koji je mahom pisao o životu mladih poslije Prvog svjetskog rata, problemima njihovog unutrašnjeg života i morala. Djela: romani "Pokošeno polje", "Vrzino kolo", "Dva carstva", pripovijetke "Priče o Boškoviću", "Egipćanka i druge priče", eseji "Deset pisaca - deset razgovora", "Kroz knjige i književnost".

1905. - Rođena američka filmska glumica francuskog porijekla Klodet Kolber, koja je najčešće igrala u komedijama, plijeneći publiku nesvakidašnjim šarmom i pomalo neuobičajenim izgledom. Filmovi: "Dogodilo se jedne noći" , "Ponoć", "U znaku krsta", "Bubnjevi duž Mohavka", "Jaje i ja".

1922. - U Al Aziziji u Libiji izmjerena najviša temperatura u hladu - 58 stepeni Celzijusovih.

1923. - U Španiji je vlast prigrabio general Migel Primo de Rivera i uz blagoslov kralja Alfonsa Trinaestog zaveo profašističku diktaturu kojom je privremeno ugušen revolucionarno-demokratski pokret.

1955. - SSSR i Zapadna Njemačka uspostavili diplomatske odnose.

1971. - U napadu američke policije i Nacionalne garde, kojim je okončana petodnevna pobuna u njujorškom zatvoru Atika, poginuo je 31 robijaš i 11 zatvorskih čuvara.

1989. - Najveće demonstracije protiv aparthejda u Južnoj Africi u Kejptaunu predvodio je nadbiskup Dezmond Tutu.

1991. - SSSR i SAD su se sporazumjeli da obustave doturanje naoružanja zaraćenim stranama u Avganistanu.

1992. - Umro je američki filmski glumac Entoni Perkins, koji se specijalizovao za uloge senzitivnih, smetenih i nervoznih ličnosti. Filmovi: "Psiho", "Prijateljsko ubjeđivanje", "Proces", "Fedra", "Volite li Bramsa?", "Kvaka 22", "Sudija za vješanje", "Ubistvo u `Orijent-ekspresu`", "Crna rupa".

1993. - Izrael i Palestinska oslobodilačaka organizacija u Vašingtonu potpisali mirovni sporazum.

1995. - Grčka i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija u Njujorku potpisale sporazum o normalizaciji odnosa, priznavši se međusobno kao države, a Skoplje se obavezalo da promijeni izgled državne zastave i zapiše u ustav da nema teritorijalne pretenzije prema južnom susjedu.

2000. - U Zagrebu uhapšen hrvatski general Ivan Andabek, blizak saradnik Mladena Naletilića - Tute, optuženog za ratne zločine pred Haškim tribunalom. Andabek je osumnjičen za ubistvo zamjenika ministra unutrašnjih poslova FBiH Joze Leutara. Uhapšena su još četiri lica, osumnjičena za ubistva počinjena 1991. godine u Gospiću.

2004. - Specijalno odjeljenje Tužilaštva BiH za organizovani kriminal i korupciju podiglo optužnicu za ratni zločin protiv Abduladhima Maktufa, državljanina BiH iračkog porijekla, zbog otmice pet civila u Travniku 1993. godine, od kojih je jedan Srbin kasnije ubijen u mudžahedinskom kampu. To je prvi predmet za ratne zločine pokrenut pred Sudom BiH.

2008. - Premijer Srbije Mirko Cvetković otkrio spomen-ploču u Jevremovoj ulici u Beogradu, na mjestu gdje je prije 200 godina prvi ministar prosvjete Dositej Obradović otvorio prvu visokoškolsku ustanovu u Srbij

Dogodilo se na dan 14. septembar

1219. - Proglašena autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, koju je kod romejskog cara Teodora Prvog Laskarisa i nikejskog patrijarha Manojla Prvog Haritopula izdejstvovao Sava Nemanjić, potom prvi srpski arhiepiskop sa sjedištem u manastiru Žiča. Car Stefan Dušan Nemanjić je 1346. uzdigao srpsku crkvu na rang patrijaršije.

1262. - Snage kastiljanskog kralja Alfonsa Desetog Učenog zauzele su luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovjekovnu mavarsku okupaciju grada.

1321. - Umro italijanski pisac, filozof i politički mislilac Alegijeri Durante, poznat kao Dante Aligijeri, najveći italijanski pjesnik, koji je sintetizovao italijansku kulturu 12. i 13. vijeka. Izučavao je jezike, pravo i filozofiju, a bavio se i politikom, zbog čega je 1302. doživotno protjeran iz rodne Firence. U nju je odbio da se vrati kad je 1316. pomilovan, pa je umro u izgnanstvu u Raveni. U djelu "Božanstvena komedija", najuzvišenijem spjevu o ljudskoj tragediji i nagovještaju svijeta renesanse, na više mjesta je pomenuo Srbe i srpskog kralja Stefana Milutina Nemanjića. Ostala djela: autobiografija "Novi život", u kojoj je opisao veliku ljubav prema Beatriči, "O narodnom govoru", filozofski spis "Gozba".

1523. - Umro papa Adrijan Šesti, jedini Holanđanin poglavar Rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Njegov pontifikat trajao je nepune dvije godine, pa nije uspio da ostvari zamisao o ujedinjenju evropskih zemalja u ratu protiv Otomanskog carstva.

1547. - Rođen holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države. Zajedno s Vilemom Prvim "Ćutljivim" od Oranža, vladarom novostvorene protestantske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske, predvodio je krajem 16. vijeka pobunu protiv okupatora Španaca koji su silom naturali rimokatolicizam. Odlučujuće je doprinio ekonomskom procvatu Holandije, njenoj trgovinskoj ekspanziji i osnivanju Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov umjereni protestantizam toliko zasmetao Vilemovom sinu princu Morisu od Nasaua da ga je uhapsio pod optužbom za religioznu subverziju i 1619. pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane holandske istorije.

1752. - Velika Britanija i njene kolonije prihvatile Gregorijanski kalendar.

1812. - Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta ušao u Moskvu, koju su Rusi u povlačenju zapalili, spriječivši zimovanje i snabdijevanje njegovih trupa.

1829. - Poslije poraza u ratu koji je 1828. započela protiv Rusije Turska je u Adrijanopolju potpisala mirovni ugovor kojim je Rusiji prepustila deltu Dunava i kavkasku crnomorsku obalu. Na osnovu Jedrenskog mira 1830. je Srbija dobila hatišerif o samoupravi, a Grčka nezavisnost.

1851. - Umro američki pisac Džejms Fenimor Kuper, začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradio je tip pionira na indijanskoj granici, časnog, usamljenog ali odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Djela: romani "Špijun", "Pilot", "Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi".

1852. - Rođen srpski pisac Simo Matavulj, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih predstavnika srpskog realizma. Pisao je bogatim i sočnim jezikom pripovijetke iz crnogorskog, dalmatinskog i beogradskog života, romane i drame. U djelima iz zavičajnog primorskog života iskazao je veliki dar posmatranja, živopisnog slikanja sredine i ljudi, s potresnim svjedočanstvima patnji pravoslavnih Srba u Zagori i Dalmaciji i njihovom opiranju agresivnim nastojanjima rimokatoličke crkve da im nametne tuđu vjeru. Prevodio je francuske pisce Anrija Renea Albera Gi de Mopasana, Emila Zolu, Žana Batista Poklena Molijera. Djela: romani "Bakonja fra Brne", "Uskok", zbirke pripovijedaka "Iz primorskog života", "S mora i planine", "Beogradske priče".

1852. - Umro engleski vojskovođa i državnik feldmaršal Artur Velzli Velington, koji se proslavio ratovima protiv francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte. Kad se Napoleon 1815. vratio na vlast, postao je vrhovni saveznički komandant i porazio ga 18. juna 1815. kod Vaterloa. Kao premijer od 1828. do 1830. opirao se izbornoj reformi.

1886. - Rođen češki diplomata Jan Garig Masarik, šef čehoslovačke diplomatije od 1940, potom od 1945. do 1948, sin prvog predsjednika Čehoslovačke Tomaša Masarika. U martu 1948. je izvršio samoubistvo - kako je zvanično saopšteno. Motivi tog čina predratnog ambasadora Čehoslovačke u SAD i Velikoj Britaniji nisu rasvijetljeni, ali se znalo da nije bio naklonjen komunističkom režimu koji je preuzimao vlast.

1911. - Ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin smrtno je ranjen u atenatu u pozorištu u Kijevu i umro je četiri dana kasnije. Kao šef vlade od 1906. ekonomskim reformama je preporodio rusku privredu i istovremeno veoma oštrim metodama suzbijao boljševike.

1914. - General Erih fon Falkenhajn je u Prvom svjetskom ratu zamijenio generala Helmuta von Moltkea na mjestu načelnika štaba njemačke Vrhovne komande.

1927. - U automobilskoj nesreći poginula američka igračica Isidora Dankan, jedna od najznačajnijih balerina 20. vijeka, začetnik modernog baletskog pravca u kojem slobodno oblikovan igrački pokret izražava emocije. Napisala je više članaka i rasprava o baletu i autobiografiju "Moj život".

1937. - Umro češki državnik i filozof Tomaš Garig Masarik, prvi predsjednik Čehoslovačke od 1918. do 1935. i profesor Praškog univerziteta. Od 1907. se kao poslanik u parlamentu Austro-Ugarske borio protiv režima Habsburške monarhije. Protivio se agresivnoj austrugarskoj politici na Balkanu i aneksiji Bosne i Hercegovine i znatno uticao na jugoslovensku nacionalističku omladinu pred Prvi svjetski rat. Djela: "Socijalno pitanje - filozofske i sociološke osnove marksizma", "Samoubistvo kao socijalna masovna pojava moderne civilizacije", "Principi morala Dejvida Hjuma", "Osnove konkretne logike", "Ideali humaniteta", "Najnovija filozofija religije".

1939. - Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora Ivanoviča Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspješan helikopterski let u istoriji vazduhoplovstva.

1959. - Sovjetska "Luna 2" postala je prvi vasionski brod koji se spustio na Mjesec.

1960. - U Bagdadu okončan sastanak predstavnika zemalja proizvođača nafte na kojem je donesena odluka o osnivanju Organizacije zemalja izvoznika nafte.

1982. - Dan poslije automobilske nesreće umrla je princeza Grejs od Monaka - bivša američka filmska glumica Grejs Keli. Filmovi: "Tačno u podne", "Provincijalka" /nagrada "Oskar"/, "Pozovi M radi ubistva", "Visoko društvo", "Dvorišni prozor".

1982. - Od eksplozije bombe, koju su u sjedište hrišćanske partije Falange podmetnuli islamski teroristi, poginuo je predsjednik Libana Bešir Džemail i još 20 ljudi.

1995. - Ruski predsjednik Boris Nikolajevič Jeljcin odbio da potpiše zakone Državne dume kojima bi se Rusija odrekla primjene sankcija protiv Jugoslavije i uvela ih protiv Hrvatske.

1996. - Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk objavio formalni oprost jednom od vođa maoističke organizacije Crvenih Kmera Jengu Sariju zbog njegove uloge u periodu "polja smrti", kada je tokom vladavine te zločinačke ljevičaske organizacije od aprila 1975. do decembra 1978. u Kambodži ubijeno između milion i dva miliona ljudi.

1997. - U sudaru američkog i njemačkog vojnog aviona iznad Atlantskog okeana blizu obale Namibije poginulo je svih 33 ljudi u dvije letjelice.

1997. - U požaru u rafineriji nafte u Visakapatamu na jugu Indije poginulo je najmanje 56 ljudi, a istog dana je u centralnom dijelu te zemlje poginuo 81 putnik kad se pet vagona ekspresnog voza survalo s mosta u rijeku.

1999. - Šiptarski lideri, na čelu sa Hašimom Tačijem, usvojili u Vašingtonu deklaraciju za otcjepljenje od SRJ, utvrdivši da je osnovni princip koji će oni slijediti - "samopredjeljenje putem referenduma". Sastankom je predsjedavala američki državni sekretar Medlin Olbrajt.

1999. - Posmrtni ostaci posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića vraćeni iz Splita u Jajce, u obnovljeni samostan Svetog Luke.

2001. - Američki Senat ovlastio američkog predsjednika Džordža Buša da upotrijebi sva potrebna sredstva, uključujući i silu, protiv odgovornih za terorističke napade na SAD.

2003. - U Sabornoj crkvi u Sarajevu na tron mitropolita dabrobosanskih ustoličen je mitropolit dabrobosanski gospodin Nikolaj, poslije 30 godina mitropolijske službe.

2004. - Poslanici Evropskog parlamenta, na prijedlog Evropskog savjeta, izglasali odluku o zamrzavanju ukupne imovine i kontroli finansijskih operacija haških optuženika Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine.

2007. - Zemlje članice Procesa za saradnju u jugoistočnoj Evropi /SEECP/ odlučile da sjedište Savjeta za regionalnu saradnju bude u Sarajevu.

2008. - Svih 88 putnika i članova posade poginulo kada se srušio avion ruske kompanije "Aeroflot" u regionu Urala.

Dogodilo se na dan 15.septembar

1776. - Tokom američkog rata za nezavisnost britanske trupe pod komandom generala Vilijama Hjua zauzele Njujork.

1789. - Rođen američki pisac Džejms Fenimor Kuper, začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradio je tip pionira na indijanskoj granici, časnog, usamljenog ali odanog heroja - prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u filmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na mnoge evropske pisce pustolovnih romana. Djela: romani "Špijun", "Pilot", " Bravo", "Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi".

1821. - Španske kolonije Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile nezavisnost.

1830. - Rođen meksički general i državnik Hose de la Krus Porfirio Dijas, predsjednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911. Iskoristio je popularnost stečenu u borbi sa francuskim intervencionističkim trupama da 1876. vojnim prevratom osvoji vlast, zavede diktaturu s osloncem na SAD i omogući prodor američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka, ali i buržoazije, izazvalo je revoluciju u kojoj je oboren 1911. poslije čega je emigrirao i 1915. je umro u Parizu.

1857. - Rođen američki državnik Vilijam Hauard Taft, predsjednik SAD od 1909. do 1913. Tokom predsjedničkog mandata vojno je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

1864. - Tokom lova na jarebice nesrećnim slučajem se ubio engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. vidio afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono izvorište Nila. Prethodno je u januaru iste godine sa Ričardom Bartonom, koji je predvodio ekspediciju, otkrio jezero Tanganjika. Njegovu teoriju o izvorištu najveće afričke rijeke osporavao je Barton, koji je smatrao da je Tanganjika izvorište Nila, pa je Spik kao predvodnik nove ekspedicije u julu 1862. uspio da stigne do mjesta na kojem Nil ističe iz jezera Viktorija. Spik je poginuo uoči rasprave dvojice istraživača zakazane u Kraljevskom geografskom društvu u Londonu.

1890. - Rođena engleska spisateljica Agata Kristi, autor niza detektivskih romana. Djela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš u sarkofagu", "Ubistvo u `Orijent ekspresu`", "Deset malih crnaca", "Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u Mesopotamiji", "Mišolovka".

1894. - Rođen francuski filmski režiser Žan Renoar, sin slikara Ogista Renoara, tvorac poetskog filmskog realizma. U njegovim filmovima su se miješali san i realnost, radost i tuga svakidašnjeg života. Pred Drugi svjetski rat je snimio nekoliko antiratnih filmova koji su snažno uticali na duhovno stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni", "Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza", "Čovjek-zvijer", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja", "Žena na obali", "Rijeka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan", "Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".

1904. - Rođen italijanski kralj Umberto Drugi, posljednji monarh Italije, koji je na prijestolju proveo samo mjesec dana. Postao je kralj u maju 1946. poslije abdikacije oca Vitorija Emanuela, ali je i sam abdicirao u junu 1946, jer su Italijani referendumom odabrali republiku.

1911. - Umrla Engleskinja Adelina Pavlija Irbi, veliki dobrotvor Srba u Bosni, u koju je došla u vrijeme ustanka Srba protiv Turaka od 1875. do 1878. Potresena stradanjima djece izbjeglica otišla je u Veliku Britaniju da upozna svjetsku javnost sa njihovim patnjama i formirala odbor za sakupljanje priloga. Prikupila je oko 240.000 kruna i tim novcem i o svom trošku je kupovala hranu i odjeću i otvorila 19 škola u Slavoniji za izbjegličku djecu. Cio imetak je zavještala Srpskom kulturno-prosvetnom društvu "Prosvjeta", osnovanom 1902. radi širenja prosvjete i srpske nacionalne misli u Bosni i Hercegovini, i internatu za vaspitanje ženske siročadi koji je osnovala u Sarajevu, u kojem je ostala do smrti. Objavila je knjigu "Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi".

1916. - U bici na Somi u Prvom svjetskom ratu Britanci su prvi put upotrijebili tenkove, napravljene prema nacrtu Ernesta Svintona.

1935. - U nacističkoj Njemačkoj Jevreji su stavljeni van zakona i zastava sa kukastim krstom postala je zvanična.

1945. - Umro austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku zabranili nacisti u Drugom svjetskom ratu. Djela: kamerna za gudački kvarter "Pet stavova", "Šest bagatela", orkestarska "Šest komada", "Pet komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pjesme.

1946. - Bugari su referendumom odbacili monarhiju i proglašena je Narodna Republika Bugarska.

1949. - Konrad Adenauer izabran za prvog kancelara Zapadne Njemačke, a Teodor Hojs za prvog predsjednika.

1967. - Komandant egipatskih snaga u katastrofalnom šestodnevnom ratu Arapa sa Izraelom u junu 1967. feldmaršal Abdel Hakim Amer je izvršio samoubistvo.

1973. - Umro švedski kralj Gustav Šesti Adolf, koga je naslijedio unuk Karl Gustav.

1983. - Premijer Izraela Menahem Begin podnio ostavku.

1989. - Umro američki pisac Robert Pen Voren, u čijem je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina. Poznat je i kao suptilan pjesnik i pouzdan tumač moderne književnosti. Ostala djela: romani "Noćni jahač", "Na vratima neba", "Bujica", "Pećina", "Mjesto gdje valja doći", "Brat zmajevima", zbirke pjesama "Jedanaest pjesama na istu temu", "Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pjesme", eseji "Razumijevanje proze", "Razumijevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija i poezija".

1995. - Savjet bezbjednosti UN produžio za još šest mjeseci djelimičnu suspenziju sankcija protiv Jugoslavije.

1996. - Vođa italijanske secesionističke partije "Sjeverna liga" Umberto Bosi proglasio je sjeverni dio Italije Federalnom Republikom Padanijom, što su oštro osudile ostale političke snage u zemlji.

1999. - Administracija SAD odredila je ambasadora Roberta Frovika da vodi međuagencijski tim za borbu protiv kriminala i korupcije u BiH.

1999. - U jednom skladištu u teksaškom gradu El Paso policija je zaplijenila 1.752 kilograma kokaina u vrijednosti od milijardu dolara. Kokain je krijumčaren iz Meksika i čekao je na isporuku širom SAD.

2000. - Misija OEBS-a u BiH pokrenula antikorupcijsku kampanju pod motom "Nadglasajte korupciju" čiji je cilj ukazivanje građanima BiH na razorne efekte korupcije posebno u predizbornom periodu.

2000. - U Sidneju počele 27. LJetne olimpijske igre, na kojima je učestvovala i reprezentacija BiH.

2003. - Tužilaštvo FBiH odbacilo tvrdnje da su nekadašnji direktor Federalne obavještajno-sigurnosne službe /FOSS/ Munir Alibabić i predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija pripremali zavjeru, čiji je cilj bio državni udar i smjena vlasti u BiH.

2006. - Visoki predstavnik Kristijan Švarc-Šiling imenovao njemačkog diplomatu Norberta Vinterštajna za specijalnog izaslanika za grad Mostar.

2008. - Haški tribunal osudio bivšeg komandanta Glavnog štaba Armije BiH Rasima Delića na tri godine zatvora za zločine koje su počinili pripadnici odreda "El mudžahid".

2008. - Umro jedan od osnivača legendarne britanske rok grupe "Pink flojd" - klavijaturista Ričard Rajt.

Dogodilo se na dan 16. septembar

1380. - Umro francuski kralj Šarl Peti Mudri, koji je kao regent - u vrijeme dok je njegov otac Žan Drugi bio zarobljenik Engleza - 1358. ugušio veliki seljački ustanak, poznat kao "žakerija". Tokom vladavine od 1360. godine u Stogodišnjem ratu uspio je da preotme od Engleza veći dio teritorija izgubljenih za Francusku katastrofalnim Bretanjskim ugovorom.

1387. - Rođen engleski kralj Henri Peti, koji je tokom vladavine od 1413. do smrti 1422. nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobijedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz.

1498. - Umro španski dominikanac Tomas de Torkemada, prvi "veliki inkvizitor" od 1483. do 1494. godine - simbol zloglasne rimokatoličke inkvizicije u Španiji. Kao šef inkvizitorskog tribunala spaljivao je i ljude i "jeretičke knjige", a kralja Fernanda Petog ubijedio da 1492. izda dekret o protjerivanju Jevreja, poslije čega je 300.000 Jevreja moralo da napusti Španiju.

1736. - Umro njemački fizičar Gabrijel Danijel Farenhajt, koji je 1726. izradio prvi termometar sa živom. Takođe je stvorio skalu za mjerenje temperature od 180 stepeni, nazvanu njegovim imenom, na kojoj je tačka smrzavanja na 32. stepenu, a ne na nuli kao kod Celzijusove skale. Farenhajtova skala u upotrebi je u SAD, ranije i u Velikoj Britaniji.

1745. - Rođen ruski vojskovođa Mihail Ilarionovič Kutuzov, jedan od najvećih vojnih stratega 19. vijeka. Uprkos protivljenju cara Aleksandra Prvog Pavloviča Romanova i generala, u vrijeme napada francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte na Rusiju 1812. - poslije bitke kod Borodina - pustio je Francuze da uđu u Moskvu, a zatim im nanio poraz, tjerajući ih do Pariza. U ratu protiv Otomanskog carstva 1811. veoma je uspješno komandovao ruskom Moldavskom armijom. Zbog njegove velike popularnosti u ruskom narodu, u SSSR-u su u Drugom svjetskom ratu ustanovljena tri stepena "ordena Kutuzov".

1810. - Masovnim ustankom seljaka koje su predvodili Migel Idalgo i Kastilja i Hose Morales u Meksiku je počela borba za nezavisnost od španskih kolonizatora, završena sticanjem nezavisnosti 1821. Datum izbijanja ustanka slavi se u Meksiku kao Dan nezavisnosti.

1823. - Rođen srpski knez Mihailo Obrenović, koji je Srbiju učinio najjačom vojnom silom Balkana. Vladao je od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kad je ubijen na Košutnjaku. Zbog bune Tome Vučića - Perišića pobjegao je 1842. u Austriju, gdje je pomagao Vuka Stefanovića Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića i druge srpske pisce. Kad se njegov otac knez Miloš Obrenović vratio na vlast 1858, preuzeo je komandu nad vojskom, a 1861. je ustanovio narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdio je modernim oružjem. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862. i poslije dugih pregovora natjerao je 1867. Turke da povuku garnizone iz svih srpskih gradova. Sklapao je saveze sa balkanskim hrišćanima radi rušenja Otomanskog carstva - 1866. sa Crnom Gorom, 1867. sa Grčkom i sa Bugarskim revolucionarnim odborom i 1868. sa Rumunijom i nastojao je da spriječi pad BiH pod austrijsku vlast.

1824. - Umro francuski kralj Luj Osamnesti, koji je vladao u vrijeme restauracije poslije pada cara Napoleona Prvog Bonaparte. Titulu kralja je nosio od 1795, ali je stvarno vladao od 1814. do smrti, kad ga je na prijestolu naslijedio brat Šarl Deseti.

1859. - Škotski istraživač Dejvid Livingston u istočnoj Africi otkrio veliko jezero Njasa, koje sada dijele Malavi, Tanzanija i Mozambik.

1861. - Zastupništvo grada Zagreba je Vuku Stefanoviću Karadžiću dodijelilo Povelju počasnog građanina, kojom su mu data "sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom građaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju".

1869. - Rođen srpski arheolog Miloje Vasić, jedan od osnivača arheologije u Srbiji, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Njegovo životno djelo je otkopavanje praistorijskog naselja Vinča. Na osnovu toga postavio je tezu da podunavska kultura potiče iz Sredozemlja i prednje Azije, a ne iz nordijskih zemalja. Objavio je više od sto naučnih radova. Djela: "Preistorijska Vinča, 1 - 4", "Arhitektura i skulptura u Dalmaciji", "Žiča i Lazarica", "Jonska kolonija Vinča".

1894. - Rođen srpski arhitekta, istoričar umjetnosti i pisac Aleksandar Deroko, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, jedan od prvih istoriografa srpske srednjovjekovne i narodne arhitekture, profesor Arhitektonskog i Filozofskog fakulteta u Beogradu. Studirao je arhitekturu u Rimu, Pragu, Brnu i Beogradu, gdje je diplomirao 1926, poslije čega je u Parizu kod profesora Gabrijela Mijea specijalizovao srpsku srednjovjekovnu arhitekturu. Autor je niza projekata, uključujući zgradu Bogoslovskog fakulteta i Svetosavskog hrama u Beogradu i crkve u Novom Sarajevu. Djela: "Narodno neimarstvo 1", "Narodno neimarstvo 2", "Srednjovekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji", "Monumentalna i dekorativna arhitektura u srednjovekovnoj Srbiji", "Rimski spomenici u Đerdapu", "Arhitektura staroga veka", "Spomenici arhitekture od 9. do 18. veka u Jugoslaviji", "Folklorna arhitektura u Jugoslaviji", "Srednjovekovni gradovi na Dunavu", "Sveta Gora", "Sa starim neimarima", "Stara seoska kuća", "Stara varoška kuća", knjiga sjećanja "I ondak je letijo jeroplan nad Beogradom".

1908. - Beč i Moskva se sporazumjeli da se Austro-Ugarska ne protivi otvaranju Bosfora za ruske brodove, a Rusija austrougarskoj aneksiji BiH, čime je okončana aneksiona kriza koja je prijetila svjetskim ratom.

1923. - Rođen singapurski državnik Li Kuan Ju, otac nezavisnosti Singapura i tvorac zadivljujućeg privrednog buma te države u jugoistočnoj Aziji, premijer od 1959. do 1990. Pod njegovim autoritarnim vođstvom Singapur je preobražen od majušne siromašne britanske kolonije na krajnjem jugu Malajskog poluostrva u prosperitetnu industrijsku i trgovinsku metropolu.

1924. - Rođena američka filmska glumica Beti Perske, poznata kao Lorin Bekol, supruga Hemfrija Bogarta, uz kojeg je igrala uloge samouvjerenih, agresivnih žena. Filmovi: "Duboki san", "Mračni prolaz", "Rt Largo", "Mladić sa trubom", "Zapisano u vjetru".

1931. - Italijanske kolonijalne snage zarobile i pogubile libijskog nacionalnog vođu Omara Muktara.

1941. - Vođa nacističke Njemačke Adolf Hitler naredio gušenje ustanka u Srbiji svim sredstvima i onemogućavanje partizana krajnjom svirepošću: za svakog ubijenog njemačkog vojnika mora se strijeljati sto, a za ranjenog 50 srpskih civila, vodeći računa da kazna bude izvedena na zastrašujući način. Srbi su jedini narod prema kojem su Nijemci propisali takvu odmazdu u Drugom svjetskom ratu.

1941. - Poslije ulaska u Iran u Drugom svjetskom ratu trupa SSSR i Velike Britanije, pronjemački monarh Reza šah abdicirao u korist 23-godišnjeg sina Mohamada Reze Pahlavija.

1945. - Posljednji ostaci japanske armije se na kraju Drugog svjetskog rata predali u Hongkongu britanskim snagama.

1963. - Malaja, Sjeverni Borneo, Saravak i Singapur osnovali federaciju.

1967. - Generalni sekretar UN U Tant pozvao SAD da obustave bombardovanje Sjevernog Vijetnama, što je Vašington ignorisao.

1975. - Južnopacifička država Papua Nova Gvineja stekla punu nezavisnost od Australije.

1977. - Umrla grčka operska pjevačica Marija Kalas, jedan od najvećih soprana u istoriji opere. Karijeru je započela 1947. i s ogromnim uspjehom je pjevala na najvećim svjetskim operskim scenama uloge dramskog, lirskog i koloraturnog karaktera.

1978. - U zemljotresu u iranskom gradu Tabas i okolnim selima poginulo najmanje 25.000 ljudi.

1990. - Specijalne jedinice secesionističkog režima u Zagrebu spriječile odavanje pošte žrtvama ustaškog genocida u Jasenovcu u Drugom svjetskom ratu. Naoružani specijalci su blokirali sve prilaze Jasenovcu i onemogućili prelazak građana iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku.

2000. - SR Jugoslavija zatražila od Savjeta bezbjednosti da što prije donese odluku o povratku jednog broja vojnika i policajaca na Kosovo i Metohiju, prema Rezoluciji 1244 i Vojno-tehničkom sporazumu.

2001. - Četvoro učenika Osnovne škole "Petar Petrović Njegoš" iz Banjaluke i njihova nastavnica utopili su se kada je potonuo turističi brodić kod Svetog Stefana - poginuli Vanja Drekalović, Vedrana Vidović, Dragana Kondić i Denis Kvasnej - učenici osmog razreda i njihova nastavnica Jelena Vidović.

2001. - Odbojkaška reprezentacija Jugoslavije osvojila titulu prvaka Evrope.

2004. - Poslanici 25 zemalja članica EU usvojili u Evropskom parlamentu Rezoluciju o maltretiranju manjina u Vojvodini, u kojoj se ističe da vlasti u Srbiji "okreću glavu od problema nasilja nad građanima Srbije mađarskog etničkog porijekla".

2008. - U više gradova u BiH uhapšeno osam lica zbog prijave o rasprostranjenoj zloupotrebi elektronskog sistema BiH za izradu ličnih karata i pasoša Agencije za identifikacijske dokumente i razmjenu podataka (ranijeg CIPS-a).

2008. - Evropska centralna banka (ECB) unijela 70 milijardi evra novca na evropsko tržište, poslije propasti američkog investicionog giganta "Leman braders"

Dogodilo se na dan 17. septembar

1580. - Rođen španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, satiričar koji je zbog "zajedljivog jezika i otrovnog pera" čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Izvanredno je slikao život ulice, a u sonetima je ispoljio pesimizam baroknog mislioca opsjednutog idejom ništavila. Djela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov svinjac", "Dom poludjelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri posljednje kastiljanske muze".

1665. - U Londonu izbila epidemija kuge - umrlo oko 70.000 ljudi.

1787. - Delegati 12 od tadašnjih 13 država SAD potpisali su ustav, i sada na snazi, uz dodate amandmane, najstariji važeći ustav u svijetu.

1796. - Prvi predsjednik SAD Džordž Vašington, šef države od 1789. uputio je američkom narodu "Oproštajnu besjedu", odbivši da se treći put kandiduje za predsjednika.

1809. - Mirom u Fredrikshamu završen švedsko-ruski rat, u kojem je Rusija osvojila Finsku.

1826. - Rođen njemački matematičar Georg Fridrih Bernhard Riman, koji je otvorio nove pravce razvitka matematike i njene primjene u fizici i mehanici. Značajno je doprinio matematičkoj analizi, posebno teoriji kompleksnih funkcija, teoriji parcijalnih jednačina, geometriji, teoriji brojeva. Njegovo ime nosi niz matematičkih pojmova: Rimanov integral, Rimanova diferencijalna jednačina, Rimanova površina, Rimanova sfera, Rimanova beta-funkcija, Rimanova geometrija.

1857. - Rođen ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, otac astronautike. Još 1883. izložio je ideje o korišćenju reaktivnog pogona kod letjelica, a 1903. objavio prvo klasično djelo iz teorije astronautike: "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima". Postavio je osnovne jednačine kretanja rakete promjenljive mase u bezvazdušnom prostoru. Sovjetska Akademija nauka je ustanovila "Zlatnu medalju Ciolkovskog" za izuzetan doprinos astronautici i istraživanju kosmosa.

1889. - Povodom 500 godina od Kosovske bitke ustanovljen je "Orden kneza Lazara", koji su mogli da nose samo vladar i punoljetni prestolonasljednik.

1900. - Britanska kraljica Viktorija Prva Aleksandrina potpisala dokument kojim je Australija ušla u Komonvelt kao federalna unija šest bivših britanskih kolonija.

1906. - Rođen Džunijus Ričard Džajavordene, premijer Šri Lanke od 1977, poslije izborne pobjede njegove Ujedinjene nacionalne partije. Nakon uspostavljanja predsjedničkog sistema, 1978. je postao prvi šef države i na tom položaju je ostao do 1988.

1908. - Rođen ruski violinista i dirigent David Fjodorovič Ojstrah, jedan od najvećih majstora violine u 20. vijeku. U rodnoj Odesi je završio konzervatorijum, a proslavio se 1935. nagradom na međunarodnom violinskom takmičenju u Varšavi i 1937. nagradom "Isaj" u Briselu. Bio je profesor Moskovskog konzervatorijuma i s velikim uspjehom je nastupao širom svijeta.

1918. - Poslije trodnevne ofanzive Prva i Druga srpska armija probile Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu - mjesec i po dana potom je kapitulirala Austro-Ugarska, a ubrzo i Njemačka. Srpske snage su presjekle bugarsku vojsku i prisilile Bugarsku da 30. septembra 1918. položi oružje. Pri tome su Srbi prodirali tako brzo da je francuska komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje, jer francuska konjica nije uspijevala da drži korak sa srpskom pješadijom.

1918. - Rođen izraelski državnik Haim Hercog, predsjednik Izraela od 1983. do 1993. Završio je prava u Kembridžu i vojnu akademiju u Sendherstu, a u Drugom svjetskom ratu se borio u britanskoj armiji. U Palestini se potom uključio u ilegalni pokret Hagana, a kad je 1948. osnovan Izrael postao je prvi šef vojne obavještajne službe. Potom je bio komandant južne armijske oblasti i prvi vojni guverner Zapadne obale, okupirane u ratu 1967, a od 1975. do 1978. izraelski ambasador u UN.

1944. - Počeo najveći vazdušni desant u Drugom svjetskom ratu, koji je trebalo da uspostavi mostobran na rijeci Rajni i omogući saveznicima prodor sjeverno od Rura, ali su se Nijemci dokopali planova, razbili Britance kod holandskog grada Arnhem i potom pripremili protivofanzivu u Ardenima. Saveznici su prešli Rajnu tek poslije pet mjeseci.

1948. - Blizu Jerusalima ubijen švedski grof Folke Bernadot, posrednik UN u konfliktu Izraela i Arapa.

1949. - U požaru na "Noroniku", najvećem parobrodu na Velikim jezerima, kod Toronta poginulo više od 130 ljudi.

1961. - Obješen turski premijer Adnan Menderes, koga je u maju 1960. oborila vojna hunta generala Džemala Gursela. Vojna hunta je tvrdila da je Menderesova Demokratska partija, na vlasti od prvih slobodnih izbora u Turskoj 1950. godine, "izdala principe" prvog turskog predsjednika Mustafe Kemala Ataturka.

1970. - U Jordanu otpočeli oružani sukobi armije kralja Huseina i palestinskih gerilaca.

1978. - Potpisivanjem okvirnih mirovnih planova za Bliski istok i između Izraela i Egipta, u Kemp Dejvidu završeni razgovori predsjednika Egipta Anvara el Sadata, premijera Izraela Menahema Begina i predsjednika SAD Džimija Kartera.

1980. - Bivši diktator Nikaragve general Anastasio Somosa Debajle ubijen u atentatu u Paragvaju, gdje je živio u izbjeglištvu poslije zbacivanja sa vlasti u julu 1979.

1994. - Umro britanski filozof austrijskog porijekla Karl Rejmond Poper, jedan od najuticajnijih mislilaca 20. vijeka. U filozofiju je uveo "princip opovrgljivosti", prema kojem se tvrdnja može smatrati naučnom samo ako se u principu može dokazati njena pogrešnost, dok tvrdnje koje ne ispunjavaju taj uslov spadaju u metafiziku. Dela: "Logika istraživanja", "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji", "Bijeda istoricizma".

2003. - Predsjednik Skupštine Srbije i vršilac dužnosti predsjednika Srbije Nataša Mićić raspisala je republičke predsjedničke izbore za 16. novembar.

2004. - Sud BiH potvrdio optužnicu za ratni zločin protiv Abduladhima Maktufa.

2006. - Više od 97 odsto građana Pridnjestrovlja glasalo za nezavisnost te moldavske provincije i njeno pripajanje Rusiji.

2008. - Američke federalne rezerve izdvojile 85 milijardi dolara za pomoć kompaniji "AIG", najvećem osiguravajućem društvu u SAD - da bi ga spasile od bankrota.

Dogodilo se na dan 18. septembar

1502. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo stigao u Kostariku na četvrtom i posljednjem putovanju u Novi svijet.

1709. - Rođen engleski pisac i leksikograf Semjuel Džonson, čiji je "Rječnik engleskog jezika" iz 1755. više od vijeka važio za najautoritativniji na engleskom govornom području. Ostala djela: poema "Taština ljudskih želja", tragedija "Irena", knjiga kritika "Životi pjesnika".

1739. - Beogradskim mirom okončan rat, započet 1737. godine između Otomanskog carstva i Austrije, koja je potisnuta sa Balkana. Srbija je ponovo postala dio Otomanskog carstva, a Austrija je prisiljena da Turcima vrati i Malu Vlašku i dijelove Bosne koje je dobila Požarevačkim mirom 1718.

1759. - Francuzi poslije vojnog poraza morali da prepuste Britancima provinciju Kvebek u Kanadi, a u posljednjoj bici su poginula oba komandanta - Britanac Džejms Volf i Francuz Luj Monkalm.

1810. - U Čileu počeo ustanak protiv španske kolonijalne vlasti pod vođstvom Bernarda O'Iginsa, potonjeg čileanskog diktatora od 1817. do 1823.

1819. - Rođen francuski fizičar Žan Bernar Leon Fuko, koji je s Armanom Ipolitom Lujem Fizoom izmjerio brzinu svjetlosti. Ogledom sa klatnom /Fukoov eksperiment/ dokazao je obrtanje Zemlje, pronašao je žiroskop, usavršio teleskop, otkrio vrtložno-vihorne struje u metalnim masama /Fukoove struje/.

1851. - Izašao prvi broj "Njujork tajmsa", dnevnika koji je osnovao Henri Džervis Rejmond.

1905. - Rođena švedska filmska glumica Greta Luiza Gustafson, poznata kao Greta Garbo, najpopularnija zvijezda svjetskog filma, koja je slavu stekla filmovima snimljenim u SAD. Spontana i veoma inteligentna, bila je simbol ženstvenosti i igrala je od 1921. do 1941, kad je odlučila da se povuče. Filmovi: "Poljubac", "Mata Hari", "Ana Kristi", "Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Dama s kamelijama", "Marija Valevska".

1911. - Umro ruski premijer Petar Arkadijevič Stolipin, šef vlade od 1906, koji je ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i istovremeno veoma oštrim metodama suzbijao boljševike. Smrt je bila posljedica rane zadobijene četiri dana ranije u atentatu u pozorištu u Kijevu. Posebno je ubrzao razvoj poljoprivrede agrarnom reformom, zahvaljujući čemu je zemlja proizvodila nezapamćene viškove hrane.

1931. - Japan započeo rat s Kinom napadom na Mandžuriju /sjeveroistočna Kina/ i ubrzo je okupirao, a 3. marta 1932. je proglasio mandžursku "nezavisnost" /carevina Mandžukuo/.

1934. - SSSR ušao u Društvo naroda.

1961. - U avionskoj nesreći iznad Sjeverne Rodezije, pod okolnostima koje nisu rasvijetljene, poginuo je švedski diplomata, generalni sekretar UN od 1953. Hjalmar Agne Dag Hamaršeld, doktor filozofije i akademik. Smrt je prekinula Hamaršeldovu misiju rješavanja kongoanske krize, u kojoj njegovi stavovi nisu bili po volji uticajnih zapadnih zemalja. Posthumno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

1964. - Umro irski pisac Šon O'Kejzi, samouk, čije se drame odlikuju sočnim dijalogom, živim koloritom i likovima, mješavinom tragičnog i komičnog. U mladosti je bio fizički radnik i komunista, organizator irske Građanske armije i borac za slobodu Irske. Djela: "Junona i paun", "Sjenka tobdžija", "Katlina sluša", "Plug i zvijezde", "Prokletstva i blagoslovi", "Crvene ruže za mene", "Doboši oca Neda", "Biskupove logorske vatre".

1973. - U UN primljene Istočna i Zapadna Njemačka i Bahami.

1978. - Zbog egipatsko-izraelskog sporazuma u Kemp Dejvidu ostavke kao znak protesta podnijeli šef diplomatije Egipta Ibrahim Kamel i ambasador u SAD Ašraf Gorbal.

1981. - U Francuskoj ukinuta smrtna kazna.

1982. - Libanska hrišćanska milicija okončala masakr u palestinskim izbjegličkim logorima Sabra i Šatila u Bejrutu, tokom kojeg je ubila najmanje 800 ljudi, revanširajući se tako islamskim teroristima koji su četiri dana ranije ubili lidera hrišćana i novoizabranog predsjednika Libana Bešira Džemaila.

1988. - Vojna hunta oborila vladu predsjednika Burme Maunga Maunga, dan pošto je vojska u centru Ranguna pucala na prodemokratske demonstrante i ubila hiljade ljudi.

1993. - Oko 2.000 dobrovoljaca krenulo u opkoljeni grad Suhumi, odgovarajući na apel zemljacima predsjednika Gruzije Eduarda Ševarnandzea da se oružjem suprotstave abhaskim separatistima.

1997. - Islamski teroristi u centru Kaira napali turistički autobus i ubili devet njemačkih turista i egipatskog vozača.

2000. - BiH je na konferenciji o djeci ugroženoj ratom u kanadskom gradu Vinipegu ratifikovala Konvenciju i potpisala protokole o pravima djeteta.

2001. - Na lokaciji u krugu Policijskog centra "13. maj" u Batajnici završena ekshumacija i obdukcija većeg broja nepoznatih ljudskih leševa, tokom koje je ustanovljeno prisustvo najmanje 269 tijela muškaraca različitog uzrasta.

2001. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao Rezoluciju kojom odobrava vojnu akciju protiv onih koji stoje iza napada na Njujork i Vašington.

2003. - BiH je u Berlinu i formalno pristupila Bolonjskom procesu, koji podrazumijeva cjelokupnu reformu visokog obrazovanja.

2008. - U arhivi gradske biblioteke u francuskom gradu Nantu otkrivena muzička partitura koju je napisao Volfgang Amadeus Mocart.

2009. - Visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo set zakona koji će omogućiti zaključenje supervizije nad distriktom Brčko do 15. novembra.

Dogodilo se na dan 19. septembar

1356. - Engleska armija, predvođena Crnim Princem, sinom kralja Edvarda Trećeg, u bici kod Poatjea porazila je vojsku francuskog kralja Žana Drugog, čime je okončana prva faza Stogodišnjeg rata Engleske i Francuske. Istog dana 1370. Crni Princ je zauzeo i opustošio Limož.

1551. - Rođen francuski kralj Anri Treći, posljednji monarh iz dinastije Valoa. Tokom njegove vladavine od 1574. zemlja je bila zahvaćena sukobima rimokatolika i hugenota. Poslije pobune 1588. bio je prinuđen da napusti Pariz i udružio se s vođom navarskih hugenota Anrijem od Navare, budućim kraljem Anrijem, prvim iz dinastije Burbon, a ubijen je 1589. dok je opsjedao Pariz.

1802. - Rođen mađarski revolucionar Lajoš Košut, vođa Mađarske revolucije 1848, nepomirljiv protivnik feudalno-apsolutističkog režima Habsburške monarhije. Poslije upada hrvatskih snaga bana Josipa Jelačića u Mađarsku u septembru 1848. organizovao je Komitet za odbranu otadžbine, potukao Hrvate i krenuo na Beč da bi se obračunao s Habsburzima, ali su mađarski reakcionarni oficiri osujetili plan. Narodna skupština je u aprilu 1849. proglasila nezavisnost zemlje i svrgavanje monarhije, a 2. maja ga je izabrala za prvog premijera slobodne Mađarske.

1814. - Zbog nasilja i nameta koje su Turci pojačavali u Požeškoj nahiji je izbila Hadži-Prodanova buna. Pošto su se Srbi kod manastira Trnava - predvođeni igumanom Pajsijem i Mihailom, bratom vojvode iz Prvog srpskog ustanka Hadži-Prodana Gligorijevića - obračunali s požeškim Turcima, buna se proširila na Jagodinsku i Kragujevačku nahiju. Na čelo bune stao je Hadži-Prodan, jer je Miloš Obrenović odbio vođstvo, smatrajući da je preuranjeno. Miloš je, poslije obećanja vezira Sulejman-paše da će ustanicima biti oprošteno, pomogao gušenje bune, ali Turci su, poslovično, prekršili riječ i pogubili oko 300 istaknutih ljudi. Na kocu je završio i iguman Pajsije, a Hadži-Prodan je prebjegao u Austriju.

1833. - Crnogorski vladika Petar Drugi Petrović - Njegoš dobio ruski pasoš, u kojem je pisalo: "Ovim se objavljuje svima i svakome ko je tome nadležan da pokazatelj - preosvećeni Petar Petrović, arhijerej crnogorski, koga prati njegov sekretar Dimitrije Milaković i tjelohranitelji Stefan Petrović i Mihail Petrov, putuje preko Libeka, Beča, Trsta, za Crnu Goru... Kao potvrdu ovoga daje se ovaj pasoš s prilogom našeg državnog pečata. Peterburg, septembra sedmog 1833. godine". (Datum je prema Julijanskom kalendaru.)

1837. - Kod Požarevca održani prvi vojni manevri regularne srpske vojske, koji su trajali 20 dana, a učestvovalo je 1.700 vojnika.

1881. - Predsjednik SAD Džejms Ejbram Garfild umro od rana zadobijenih u atentatu u Vašingtonu 2. jula 1881, a Garfild, protivnik crnačkog ropstva, postao je šef države 4. marta 1881.

1888. - Prvo svjetsko takmičenje za izbor ljepotice održano u belgijskoj banji Spa, a prva zvanično najljepša žena na planeti je postala 18-godišnja Kreolka iz Gvadelupe Berta Sukare.

1893. - Novi Zeland postao prva zemlja u kojoj su sve žene dobile pravo glasa.

1911. - Rođen engleski pisac Vilijam Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983, koji je bio preokupiran dramom čovjeka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog grijeha. Privukao je mnoge čitaoce romanima prožetim atmosferom zlokobnog i jezivog, iako nije uvijek lako protumačiti simboliku u njegovim djelima, pisanim u rasponu od najgrubljeg realizma do alegorije. Djela: romani "Gospodar muva", "Nasljednici", "Hridine dvojice mrtvih", "Bijeg škorpija", "Slobodan pad", "Toranj katedrale", "Piramida", "Vidljiva tmina", "Obredi plovidbe", eseji "Vrele kapije", "Pokretni cilj".

1914. - Nepun mjesec dana poslije srpske pobjede u Cerskoj bici dijelovi Prve srpske armije i Šesta austrougarska armija su u Prvom svjetskom ratu započeli krvav boj na Mačkovom kamenu, na planini Jagodnji u sjeverozapadnoj Srbiji. Poslije četvorodnevnih borbi bez predaha, u kojima je poginulo oko 800 Srba i oko 1.200 neprijateljskih vojnika, brojnošću i artiljerijom nadmoćne austrougarske trupe su prinudile na povlačenje srpske snage, koje su trpjele veliku oskudicu u municiji zbog kašnjenja savezničkih isporuka. Na Mačkovom kamenu je u borbi prsa u prsa poginuo i komandant Četvrtog pješadijskog puka Prvog poziva potpukovnik Dušan Purić.

1922. - Rođen češki atletičar Emil Zatopek, koji je na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. osvojio zlatnu medalju u trci na 10.000 metara, a 1952. u Helsinkiju na 5.000 i 10.000 i u maratonu. Oborio je 18 svjetskih rekorda i pobijedio uzastopno u 69 trka između 1949. i 1951.

1928. - Parobrod "Vili", prvi animirani crtani film u kojem se pojavio Miki Maus, prikazan je u njujorškom bioskopu "Koloni teatar".

1935. - Umro ruski fizičar Konstantin Eduardovič Ciolkovski, otac astronautike. Još 1883. izložio je ideje o korišćenju reaktivnog pogona kod letjelica, a 1903. objavio prvo klasično djelo iz teorije astronautike - "Ispitivanje vasionskog prostora reaktivnim aparatima". Postavio je osnovne jednačine kretanja rakete promjenljive mase u bezvazdušnom prostoru. Sovjetska Akademija nauka ustanovila je "Zlatnu medalju Ciolkovskog" za izuzetan doprinos astronautici i istraživanju kosmosa.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu okupirale Kijev, poslije bitke koja je trajala 45 dana.

1941. - U selu Struganik kod Valjeva u Drugom svjetskom ratu održan sastanak Josipa Broza /Tito/ i Dragoljuba - Draže Mihailovića, ali nije postignut dogovor o zajedničkoj borbi partizana i četnika protiv okupatora.

1955. - U Argentini vojska oborila predsjednika Huana Dominga Perona, koji je prethodno izazvao bijes rimokatoličke crkve odvajanjem crkve od države. Do 1973. Peron je živio u izbjeglištvu, a po povratku je opet izabran za predsjednika, ostavši na čelu države do smrti 1974. godine.

1957. - Amerikanci u Nevadi otpočeli prve podzemne nuklearne probe.

1961. - Građani Jamajke na referendumu izglasali izdvajanje te ostrvske zemlje u Karipskom moru iz Zapadnoindijske Federacije.

1985. - U glavnom gradu Meksika - Meksiko Sitiju i okolini u toku zemljotresa poginulo oko 12.000 ljudi.

1989. - Eksploziju aviona DC-10 francuske kompanije UTA, iznad Nigera, na liniji Brazavil - Pariz, za koju je kasnije optužena Libija, nije preživio niko od 171 putnika i članova posade.

1992. - Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o isključenju Jugoslavije iz rada Generalne skupštine i osporio njeno pravo da u UN naslijedi SFRJ. Klupa Jugoslavije je ostala prazna, a jugoslovenskoj misiji je dozvoljeno da ostane u Njujorku i kontaktira sa Savjetom bezbjednosti i drugim organima UN.

1994. - Hiljade američkih vojnika iskrcalo se na Haiti u operaciji koju je Vašington označio kao "Ponovno uspostavljanje demokratije" u toj karipskoj ostrvskoj zemlji.

2001. - Savjet bezbjednosti UN zatražio od talibanskih vlasti u Avganistanu da odmah i bezuslovno predaju glavnog osumnjičenog za napade na Njujork i Vašington - Osamu bin Ladena.

2001. - NATO odlučio da se vazdušna zona bezbjednosti, definisana Vojno-tehničkim sporazumom iz Kumanova, suži sa 25 na 10 kilometara.

2003. - Federalne vlasti spriječile članove Saveza logoraša RS da u bivšoj kasarni "Viktor Bubanj" u Sarajevu postave spomen-ploču kao znak sjećanja na stradanje nekoliko hiljada zatočenih i oko 500 ubijenih Srba, dok je kasarna bila ratni logor.

2003. - JAT obnovio letove za SAD, poslije više od 11 godina pauze uzrokovane ratovima i sankcijama.

2003. - Pripadnicima bivše Oslobodilačke vojske Kosova /OVK/ Fatmiru Limaju, Haradinu Balji i Isaku Muslijuu nije odobren zahtjev da na privremenoj slobodi čekaju početak suđenja

Dogodilo se na dan 20. septembar

480. p. n. e. - U pomorskoj bici kod ostrva Salamina u Egejskom moru
Grci su pod komandom atinskog vojskovođe Temistokla porazili Persijance koje je predvodio kralj Kserks Prvi, čime je osigurana prevlast Atine na moru.

1519. - Portugalski moreplovac Fernando Magelan isplovio iz Sevilje sa pet brodova i 270 mornara, predvodeći špansku ekspediciju na putu oko svijeta. Dvije godine kasnije ubijen je u okršaju sa filipinskim domorocima, a 1522. u Španiju se vratio samo brod "Viktorija" i 18 preživjelih. Tada je prvi put praktično dokazano da je Zemlja okrugla.

1833. - Rođen italijanski novinar i pacifista Ernesto Teodoro Moneta, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1907. Bio je direktor milanskog lista "Il Secolo" i predsjedenik Internacionalnog kongresa za mir u Milanu 1906, a u mladosti generalštabni oficir italijanskog revolucionara i borca za ujedinjenje Italije Đuzepea Garibaldija.

1842. - Rođen škotski hemičar i fizičar Džejms Đuer, pronalazač termos-boce. Prvi je dobio tečan, a zatim i čvrst vodonik.

1863. - Umro njemački filolog i pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike, koji je skrenuo pažnju naučnika na narodne umotvorine i narodni jezik. Izučavao je istoriju jezika i starije književnosti, probleme mita, bajke i predanja, folklora i prava. Zasnovao je 1852. veliki "Njemački rječnik" i napisao "Istoriju njemačkog jezika". Prevodio je srpske narodne pjesme, a zahvaljujući prijateljstvu sa Vukom Stefanovićem - Karadžićem nastao je prevod Vukove srpske gramatike. Zajedno sa mlađim bratom Vilhelmom sakupio je i obradio mnoge bajke, poznate djeci širom svijeta.

1870. - Snage italijanskog kralja Vitorija Emanuela Drugog zauzele Rim od Francuza i kralj je saopštio namjeru da Rim proglasi prijestonicom Italije.

1878. - Rođen američki pisac Apton Bil Sinkler, autor više romana sa socijalnim temama, političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku kapitalističkog svijeta. Djela: "Džungla", "Metropola", "Kralj ugalj", "Džimi Higins", "Kraj svijeta", "Između dva svijeta", "Aždajini zubi", "Široka je kapija", "Predsjednikov agent", "Svijet koji treba osvojiti", "Predsjednička misija".

1934. - Rođena italijanska filmska glumica Sofija Šikolone, poznata kao Sofija Loren, koja se proslavila u neorealističkim italijanskim filmovima poslije Drugog svjetskog rata, a kao medijski produkt producenta i muža Karla Pontija postala je svjetska zvijezda. Filmovi: "Napuljsko zlato", "Žene sa rijeke", "Hljeb, ljubav i...", "Čočara", "Crna orhideja", "Čežnja pod brijestovima", "Sid", "Dvije žene", "Ključ", "Brak na italijanski način", "Grofica iz Hong Konga", "Suncokret", "Izuzetan dan".

1945. - Vrh rimokatoličke crkve u Hrvatskoj objavio "Pastirsko pismo", čiji je duhovni tvorac bio ratni zločinac zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. U pismu je žestoko napadnuta nova vlast u Jugoslaviji zbog presuda "katoličkim vjernicima i svećenicima" /ustašama i njihovim saradnicima/, zbog odvajanja crkve od države i zbog agrarne reforme.

1957. - Umro finski kompozitor Jan Sibelijus, čiji je originalni stil inspirisan finskim muzičkim folklorom i narodnim epom "Kalevala". Djela: simfonijska pjesma za orkestar "Finlandija", orkestarske legende "Labud iz Tuonela", "Povratak Lemikainena", uvertira "Karelija", violinski koncert.

1970. - Sovjetski kosmički brod "Luna 16" spustio se na Mjesec radi uzimanja dijelova tla Zemljinog satelita.

1976. - Švedska Socijaldemokratska partija poražena na parlamentarnim izborima, poslije više od 40 godina na vlasti.

1977. - Vijetnam i Džibuti primljeni u UN.

1979. - Vladara Centralnoafričkog carstva Žana Bedela Bokasu oborio njegov rođak, bivši predsjednik Dejvid Dako, i vratio zemlju u status republike. Bokasa je 1965. vojnim udarom srušio Daka, a 1976. ukinuo republiku i proglasio se carem. Tokom vladavine povremeno je bio i premijer, ministar odbrane, pravde, informacija, poljoprivrede i stočarstva, zdravstva, vojne i civilne avijacije, državne uprave, kopnenog, riječnog i vazdušnog saobraćaja, pošta i telekomunikacija, trgovine, industrije, rudarstva. Upamćen je po nevjerovatnim ekstravagantnostima, rasipanju državne imovine i strašnim zločinima nad sopstvenim narodom.

1981. - Centralnoamerička država Belize na obali Karipskog mora /bivši Britanski Honduras/ stekla nezavisnost od Velike Britanije.

1984. - U dvorište Ambasade SAD u Bejrutu kamionom punim eksploziva uletio islamski terorista-samoubica i usmrtio 40 ljudi.

1989. - Frederik Vilem de Klerk preuzeo dužnost predsjednika Južne Afrike.

1990. - Umro srpski konstruktor aviona Slobodan Zrnić, dekan Mašinskog fakulteta novosadskog Univerziteta, jedan od konstruktora letjelica IK-3 i S-49. Avion IK-3 je 6. aprila 1941. u Drugom svjetskom ratu učestvovao u odbrani Beograda od napada ratne avijacije nacističke Njemačke. Završio je Mašinski fakultet u Beogradu i usavršavao vazduhoplovnu tehniku u Francuskoj, a kao ekspert UN nekoliko godina je proveo u Africi.

1990. - Parlamenti Istočne i Zapadne Njemačke potvrdili ugovor o ujedinjenju dvije države.

1991. - Crnogorski parlament na Žabljaku proglasio Crnu Goru ekološkom državom.

1995. - Premijer Turske Tansu Čiler primorana da podnese ostavku kad se iz vlade povukla koaliciona partija, poručivši da je neprihvatljiva cijena koju zbog njene politike moraju da plate turski građani.

2003. - U Potočarima kod Srebrenice bivši američki predsjednik Bil Klinton otvorio memorijalni kompleks i mezarje kao znak sjećanja na nastradale Bošnjake u ovom kraju u ljeto 1995. godine.

2003. - Sahranjena Ana Lind, švedski ministar inostranih poslova, devet dana nakon što je ubijena.