Katastrofalna predvidjanja zbog globalnog zagrevanja


Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela Evropska agencija za životnu sredinu, Beograd će u budućnosti biti jedan od najtoplijih glavnih gradova u Evropi i imaće najviše tropskih dana u godini.

Prema tom istraživanju, srpska prestonica će između 2071. i 2100. imati čak 50 tropskih dana godišnje sa minimalnim noćnim temperaturama od 25, a dnevnim 35 stepeni Celzijusovih. Suša i poplave u Srbiji su neminovnost!
Evropska agencija navodi da je razlog za porast temperature globalno zagrevanje, ali i emisija otrovnih gasova, kao i geografska pozicija zemlje. Pozivajući se na zvanične podatke iz 2006, oni navode da Srbija u odnosu na broj stanovnika i veličinu teritorije nema dovoljno zelenih površina i voda, koje bi bar do neke mere mogle da rashlade urbana područja, što će dodatno pojačati trend porasta letnjih temperatura. Kod nas će se te promene najviše osetiti u Vojvodini, Beogradu i većem delu Šumadije. Klimatski efekti neće zaobići ni naše susede. Prema tom istraživanju, toplotni udar očekuje i istok Hrvatske, ali i delove Rumunije i Bugarske. Sudeći prema mapama, leti ćemo moći da se rashladimo samo na severu i severozapadu Evrope.
I domaće ministarstvo životne sredine je napravilo projekcije klimatskih promena, koje pokazuju da će srednja godišnja temperatura do 2100. porasti za četiri stepena!

- Zime će biti sa velikim količinama snega i veoma niskim temperaturama. Obimne kišne i snežne padavine pratiće velike poplave, a potom i dugi sušni periodi. Pored poljoprivrednih kultura, ugrožen je i ceo biljni i životinjski svet, objasnjava načelnica odeljenja za upravljanje projektima u oblasti zaštite životne sredine, napominjući da će posledice porasta temperatura i suše dovesti do promena u šumskom pokrivaču na nivou Srbije, a invazije insekata i šumski požari izazvani klimatskim promenama postaju sve verovatnije.


Porast temperature uništiće poljoprivredu

Porast temperature uticaće i na poljoprivredu! Naime, računajući da će temperatura u Srbiji od 2031. do 2060. godine porasti za još dva stepena, Ministarstvo životne sredine je došlo do zaključka da se u tom periodu, čak i bez efekta ugljen-dioksida, može očekivati znatno smanjenje prinosa, i to kod praktično svih useva!



Vrsta useva Promene prinosa (%)
Kukuruz -4,43
Soja -18,59
Suncokret -15,57
Krompir -22,50
Pšenica -6,79
- Period 2031-2060, bez efekta CO2