Borovnica, prirodni cuvar naseg zdravlja
Borovnica, prirodni cuvar naseg zdravlja
Borovnice su ukusne kada se jedu sveže, ali od njih se prave i sokovi, džemovi, kao i prelivi za meso i ribu.
Izuzetno su bogate vitaminom C, 150 grama ovog bobičastog voća obezbeđuje oko 40 odsto preporučene dnevne doze ovog vitamina.
Sveži plodovi imaju tamnoplavu boju, a površina im je „zamagljena“. U frižideru mogu da stoje od 10 do 14 dana, a u zamrzivaču do 12 meseci. Plavu boju imaju zbog antioksidanasa, koji štite organizam od pojave kancera, a osim toga čuvaju i srčani mišić tako što regulišu krvni pritisak.
Borovnice možete da konzumirate kao desert uz dodatak šećera, šlaga i ili sladoleda, a možete da ih dodate salatama od sezonskog povrća. Ukusne su u pitama i kolačima, oplemenjuju aromu filova za tortu. U sušenom obliku zadržavaju hranljive materije i odličan su dodatak poslasticama, musliju ili jogurtu. U Velikoj Britaniji se često koriste kao aromatičan preliv za svinjetinu, jagnjetinu i divljač.
Odg: Borovnica, prirodni cuvar naseg zdravlja
Borovnice, laneno ulje i
jabuke nakon crevnog gripa
Nakon crevnog gripa sluzokoža želuca i creva je iritirana i upaljena. Da bi se organizam što pre oporavio i ojačao, treba obratiti pažnju na namirnice koje se unose nakon toga, objašnjava bečki profesor Hademar Bankhofer.
Pravi prirodni lek koji se često koristi u pedijatriji je prirodni sok od borovnice, dakle bez vode i šećera. Plavi pigment iz divlje borovnice, antocijan, smiruje želudac i creva, regeneriše sluzokožu i napada preostale bakterije. Nakon gripa, nekoliko dana se svakodnevno pije četvrt litra soka, gutljaj po gutljaj. Ukoliko dijareja nije prestala, Bankhofer preporučuje 50 do 100 grama suvih borovnica dnevno.
Čim je crevni grip prošao, apetit se ponovo vraća. Profesor Bankhofer savetuje da je korisno dva puta dnevno jesti oljuštene jabuke. Za želudac su, takođe, blagotvorni i kuvani krompir ili šargarepa, nemasni sir, kaša od prosa ili griz od pira (lat: Triticum spelta). Takođe, želucu i crevima veoma prija kremasta ovsena supa kao i supa od pirinča. A kada je dijareja prošla, korisno je između obroka uzeti jednom do dva puta dnevno kašičicu lanenog ulja. U periodu posle crevnog gripa treba izbegavati životinjske belančevine i masnoću, kobasice, ljuta jela, jela iz konzervi, slatko i šećer.
TRI GRAMA BORA ZA ZDRAVLJE
U nizu minerala, značajnih za zdravlje organizma, bor je zauzeo izuzetno važno mesto. Za ovaj mikroelement duže se zna da je neophodan za rast, ali su naučnici otkrili i druge njegove važne mogućnosti.
Istraživanja su pokazala da je neophodan za izgradnju i održavanje kostiju u zdravom stanju, za funkcionisanje ćelijskih membrana, ali i kao dopunski faktor u pojedinim fermentskim reakcijama u organizmu. Uz to, vidno povećava i nivo estrogena u krvi, kao i sastojaka koji sprečavaju gubitak kalcijuma i demineralizaciju kostiju, odnosno osteoporozu, što je naročito važno za žene u postmenopauzi.
Da bi se snabdeli dovoljnim količinama bora, neophodno je konzumiranje voća kao što su jabuke, kruške, grožđe i grožđice, urme, breskve. Posebno je važno koštunjavo voće - badem, lešnik i kikiriki, ali i povrće, kao što su mahunarke, a naročito soja. U jelovnik takođe treba uvrstiti i med, vino i pivo.
Da bi bor bio delotvoran, neophodno je da se unese svega tri miligrama. Za to su, primera radi, dovoljne dve jabuke i sto grama neslanog kikirikija. Ova količina smanjuje gubitak kalcijuma za čak 40 odsto.
VITAMIN C VAŽAN ZA KRVOTOK NOGU
Nedostatak vitamina C izaziva oboljenja nogu, odnosno perifernih arterija, u kojima naslage masnoća usporavaju i zaustavljaju cirkulaciju, što u daljem toku povećava rizik za otežan rad srca, tvrde belgijski istraživači. Oboljenje je praćeno grčevima i zamorom pri dužem stajanju, koje vodi oboljevanju srca, upozorava dr Majkl Langlo, koji je sa saradnicima istraživačima ustanovio da osobe sa ovim problemom imaju dvostruko manju koncentraciju vitamina C u odnosu na zdrave ljude.
Problem može da se spreči ili uspori ako se uz obaveznu terapiju, koju propiše lekar specijalista, ishrani doda redovna vitaminska dopuna kroz preparate, a kod zdravih osoba svežim voćem i povrćem bogato ovim vitaminom.