Toplotni stres u goveda (II)

Toplotni stres u goveda (II)


Toplotni stres u uslovima visokih temperatura okoline, otežava život visoko-proizvodnih životinja, jer negativno utiče na njihovo ponašanje, proizvodnju, zdravlje, reprodukciju, a time i ekonomiku proizvodnje.

Goveda su životinje sa veoma dobro razvijenim termoregulativnim mehanizmima. Ipak bolje im odgovaraju područja sa nižim prosječnim godišnjim temperaturama.

Osnova nastanka toplotnog stresa kod goveda, je u disproporciji proizvodnje toplote i oslobađanja iste. Najveći dio toplote goveda proizvode mikrobiološkim procesima u buragu. Relativno mala površina tjela (6m2) u slučajevima visokih temperatura okoline, predstavlja problem hlađenja, tj.oslobađanja toplote stvorene u tijelu.

Prilagođavanje životinje visokim temperaturama, uslovljeno je njihovom sposobonošću aktivacije organa i mehanizama za rashlađivanje tijela. Krv se distribuiše do kože, pojačava se rad znojnih žlijezda (krave nemaju tipične znojne žlijezde), ubrzava se disanje itd. U slučaju da tijelo ne može osloboditi višak količine toplote dolazi do toplotnog udara (hyperthermia), a u najgorem slučaju smrti životinje, što je u našim područjima veoma rijedak slučaj.

Za proizvođače mlijeka, najbitnija je možda gornja tačka, tj. temperatura koja utiče na promjenu redovnih tjelesnih funkcija krave, kada ona usmjerava veću energiju na termoregulaciu, što u dužem periodu (7 – 10 dana ) dovodi do pada u proizvodnji mlijeka. U uslovima srednje Evrope, u okviru sopstvenih istraživanja, kao i istraživanja kolega te drugih istraživača, gornja granična tačka je između 20 i 25 stepeni, zavisno od vlažnosti vazduha, tj. THI (indeksa vlažnosti i temperature). Obično se uzimaju vrijednosti THI iznad 70, kao kritične. Ako uzmemo u obzir tvrdnje vodećih svijetskih klimatologa, kao i informacije raznih međunarodnih i nacionalnih organizacija da se zemlja nalazi u procesu globalnog otopljenja, za očekivati je da bi životinje u budućnosti još više mogle da pate od posljedica visokih temperatura.

Današnja tehnologija, omogućuje uzgajivaču da lako prati klimu štale. Oprema za mjerenje (mjerač) amosferkih faktora je najčešće direktno povezana na kućni (poslovni) računar, pa uzgajivač može uvijek da ima konkretne podatke, šta se dešava i kakvi su uslovi u štali. Na osnovu toga može reagovati.

U svojim istraživanjima, najviše sam koristio HOBO mjerače klimatskih prilika. Jednostavni su za upotrebu, a kvalitetni, pa je i podatak realan i jednostavniji za upotrebu.

Pored toga, toplotni stres se može prepoznati na samim životinjama. Krave pod toplotnim stresom imaju veću rektalnu temperaturu, učestalost disanja je veća, sline više, mokrije je krzno (znojenje) i dolazi do promjena u ponašanju (niža aktivnost, apatičnost, ležanje na mokrim mjestima i hodnicima itd.). Krave u slučajevima visokoih temperatura okoline stoje u ležištima ili hodnicima (ako se slobodno drže). Tipičan stav krava je prikazan na slici u tekstu Toplotni stres u goveda I, u kojem krava prednjim nogama stoji u ležištu, a zadnjim u hodniku. Odgovoran stočar, koji dovoljno vremena posvećuje svojim životinjama, može primjetiti da krave manje preživaju. Doležal (2010) ističe da se vrijeme preživanja skraćuje do 10%, kod krava pod toplotnim stresom. Krave unose manje hrane, manje provedu vremena hraneći se, a to uglavnom u periodu najtoplijeg dijela dana (11:00 – 18:00 časova). Životinje koje su na paši, provode više vremena ležeći, traže sjenu, vodu itd.

Ima nekoliko načina koje možemo iskoristiti u borbi protiv toplotnog stresa, kada govorimo o životinjama koje se drže u štalama.

Ventilacija. Pojačana ventilacija u štali utiče na brže strujanje vazduha, a samim tim i hlađenje životinja. Obično se radi horizontalna ventilacija. Na slici se vidi primjer iz Izraela, gdje krave hlade pod jakim ventilatorima pred ulazom u izmuzište. Cilj je kravu opustiti pred ulazom u izmuzište, te na taj način pozitivno uticati na količinu namuženog mlijeka. Sliku sam snimio u maju mjesecu, a već su koristili sve moguće uređaje za rashlađivanje krava.

Evaporativno hlađenje. Ovo hlađenje predstavlja prskanje životinja vodom, odnosno raspršivanje vode u štali pomoću uređaja posebno napravljenih u ove svrhe. Kad je u pitanju evaporativno hlađenje, razlikujemo dva načina:

• Indirektno - hlađenje vazduha oko tijela životinje.

• Direktno - raspršivanje (prskanje) vode na kožu životinje.

Evaporativno hlađenje daje najbolje rezultate ako se kombinuje sa ventilacijom i u uslovima niske vlažnosti vazduha. Istraživanja su pokazala da direktno raspršivanje vode na životinje daje mnogo bolje rezultate. Međutim, prilikom ovog načina hlađenja, treba dobro obratiti pažnju na vrstu uređaja sa kojim se vrši prskanje, jer kapljice vode trebaju da budu od 0,05 – 0,15 mm, tj. dovoljno velike da bi doprle do kože. Za indirektno hlađenje koriste se uređaji za pravljenje tzv. magle, gdje su vodene čestice od 0,02 – 0,05 mm. Ukoliko se životinje direktno prskaju manjim česticama, može doći do stvaranja jednog sloja na površini tijela životinje koji usporava hlađenje. Razlog tome je što manje čestice ne prolaze kroz krzno do kože, nego se „lijepe“ za površinu krzna.

Međutim, problematika mehanizovanog hlađenja nije baš tako jednostavna. Trebamo znati kritične tačke, konstantno mjeriti klimatske činioce u štali, na vrijeme uočiti efekte toplotnog stresa na životinje itd. Zato treba konsultovati i stručnjake ponekad.

U svakom slučaju, ako sve ovo ne možete obezbijediti, potrebno je bar u najtoplijim djelovima dana životinju zapljusnuti kantom vode ili isprskati crijevom, i tako im pomoći.

Pored problema sa visokim temperaturama u toku ljetnog perioda, veliki problem govedima predstavljaju insekti. O tome više možda u nekom od narednih tekstova.

U izradi ovo dva teksta o toplotnom stresu u goveda, pomogla su mi djela i istraživanja koje su radili češki stručnjaci Prof. ing. Gustav Chládek, CSc., te Doc. ing. Oldřich Doležal, DrSc., kao i stručnjaka svetskog glasa, Dr Charles T. Kadzere iz SAD-a.