Drzanje muznih krava (3) – Smernice

Drzanje muznih krava (3) – Smernice


Štala, tj cijeli sistem, mora biti isplaniran tako da odgovara i kravi i čovjeku. Ako je sistem teško voditi, stočar neće moći dovoljno vremena posvetiti kravi, a ni nekim tekućim radovima.


U ovom 3, i posljednjem dijelu o držanju muznih krava, sa pogleda dobrobiti životinja, biće ukratko opisano šta bi to jedna štala (sistem) trebala da ispunjava, a da bi držane životinje bile zdrave, proizvodile normalno i donosile nam željene prihode. Neće biti riječi o tome, šta je to bolje: vezani ili slobodni sistem, reštkasti ili betonski podovi, boksovi ili prostirka itd. Cilj je uputiti farmera da na osnovu predloženih smjernica sam zaključi kako voditi sopstvenu proizvodnju.

Držanje krava u štalama, ne podrazumjeva samo zaštitu životinja od različitih spoljnih faktora, već nudi bolje uslove za praćenje ishrane krava, za povećanje proizvodnih sposobnosti, prilagođavanje navika krava savremenim načinima proizvodnje, zaštitu pašnjaka itd. Važan faktor je svakako i čovjek, to jest njegov odnos prema životinjama.

Tim što čovjek određuje sredinu gdje će se to životinja držati, stavlja na sebe odgovornost da se prilagodi nekim uslovima koje te životinje zahtjevaju (Bouška i kolektiv, 2006).

Istorijski gledano, ciljem držanja domaćih životinja prvih stočara bilo je spriječiti te životinje da nebi pobjegle, te održati ih žive i zdrave. (L.Keeling, P.Jensen, 2002). Tek potom se javljaju pitanja proizvodnje, koliko proizvode te životinje, te kako poboljšati njihove proizvodne karakteristike.

Pristup promjenama u načinu držanja domaćih životinja uveo je i neke „zakone“ koji regulišu to pitanje i daju smjernice koje uslove treba ispuniti prilikom planiranja i izrade objekata, odnosno njihove rekonstrukcije i uopšte obhođenja prema domaćim životinjama.

Prema Websteru (1987), dobrobit i smještaj trebaju da ispune sljedeće funkcije:

 Slobodu od gladi i loše ishrane: prema tome domaće životinje ne smiju gladovati, hrana koja im se daje mora biti zdravstveno ispravna i ukusna, to jest da konzumiranje hrane nije posljedica velike gladi životinja, već normalnih fizioloških potreba. Pored toga, treba obezbijediti dovoljne količine pitke vode.

 Slobodu od temperaturnih i fizičkih tegoba: Objekti u kojima se drže životinje trebaju omogućiti životinjama zaštitu od spoljašnjih uticaja, a prije svega od izrazito nizkih i visokih temperatura. Objekti trebaju biti izgrađeni tako da omoguće osnovni komfor životinjama koje se drže u njima, da životinje imaju dovoljno mjesta za odmor, za ishranu i nuždu.

 Slobodu što prirodnijeg ponašanja: životinje trebaju normalno da ispoljavaju svoje prirodne potrebe i ponašanje.

 Slobodu od bolesti i povreda: Higijena u štalama se mora redovno održavati, mogućnosti širenja nekih bolesti i infekcija treba onemogućiti, ili bar svesti na minimum. U objektima ne smije biti oštrih ivica, rupa u podu, neprilagođenih stepenica i drugo, na čemu bi se životinje mogle ozlijediti.

 Slobodu od straha. Sa životinjama se ne smije obhoditi na loš način, koji bi uzrokovao trajan stres. Taj faktor je veoma važan što se tiče cjelokupne reprodukcije, ishrane i proizvodnje. Strah može biti izazvan i među samim kravama, kada se pojave agresivnija grla u stadu. U tom slučaju je najbolje takva grla izlučiti iz stada, jer u dugoročnom periodu njihovo ponašanje utiče na smanjenje prihoda, bez obzira kolika je proizvodnja samog grla.

Štala, tj cijeli sistem, mora biti isplaniran tako da odgovara i kravi i čovjeku. Ako je sistem teško voditi, stočar neće moći dovoljno vremena posvetiti kravi, a ni nekim tekućim radovima. Samo držanje krava kao pojam, dovodi čovjeka i životinju u neku vezu, koja može biti od obostrane koristi, ali na drugu stranu može biti i loših momenata (R. Blowey, 1994).

Naravno da gore navedene smjernice, treba ispoštovati i kad su u pitanju druge vrste domaćih životinje.